PRAVNA BOMBA BROJ 1 – KONVERZIJE NE MOGU UTJECATI NA NAŠE SUDSKE PROCESE
NIŠTETNOST CHF UGOVORA UNATOČ PROVEDENOJ KONVERZIJI KREDITA UOPĆE NIJE NERIJEŠENO PRAVNO PITANJE
NIZ ODLUKA VRHOVNOGA SUDA RH IZ PRETHODNIH GODINA VEĆ UTVRĐUJE NEDVOJBENU SUDSKU PRAKSU PO PITANJU KONVALIDACIJE NIŠTETNIH UGOVORA

Udruga Franak uspjela je upornim istraživanjima svojih aktivista, pravnih stručnjaka te drugih upornih i vrijednih pojedinaca, doći do presudnih dokaza o sljedećim važnim pravnim pitanjima za korisnike kredita u švicarskim francima:
1. Imaju li potrošači koji su konvertirali CHF kredite pravo na utvrđenje ništetnosti ugovora odnosno ugovornih odredaba.
2. Imaju li potrošači koji su ugovarali CHF kredite pravo na utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu.

Na temelju revizija koje smo pronašli i koje posjedujemo, možemo nedvojbeno zaključiti da je na oba pitanja odgovor potvrdan. To znači da konverzija CHF kredita nije zapreka za utvrđenje ništetnosti te da su svi CHF ugovori apsolutno ništetni.

U nastavku ćemo obrazložiti našu prvu tvrdnju, tvrdnju da ništetni ugovori ne mogu konvalidirati odnosno da konvalidacija ništetnih ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi nakon njihove konverzije nije ostvarena.

Revizijama Vrhovnoga suda RH 870/01, 899/06 te 1743/11 nedvojbeno se utvrđuje sljedeće:
Pravna valjanost pravnog posla cijeni se prema propisima koji su bili na pravnoj snazi u vrijeme sklapanja ugovora.

Vrhovni sud je, dakle, već svojom ustaljenom praksom zauzeo pravno stajalište i potvrdio odredbu članka 326. sadašnjega Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da: „Ništetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok ništetnosti naknadno nestane“.

Također Vrhovni sud jasno navodi kako:
Ništetnost može biti otklonjena jedino i isključivo ukoliko je zakonskom odredbom izričito propisana konvalidacija ništetnih pravnih poslova.

Citiramo najjednostavniji odnosno javnosti najrazumljiviji dio jedne od tih revizija, radi argumentiranja naše tvrdnje, pa tako u Rev 870/01 piše:
„Ovo iz razloga što se pitanje pravne valjanosti pravnog posla cijeni prema propisima koji su bili na pravnoj snazi u vrijeme sklapanja ugovora, a to u ovoj pravnoj stvari znači da je sporni ugovor tuženih sklopljen 31. svibnja 1995. godine ništav, jer takvu pravnu posljedicu za ugovore sklopljene protivno čl. 1. Zakona o zabrani propisuje čl. 4. istog zakona. Zakon o naknadi nije propisao nastupanje konvalidacije za ugovore o prodaji stanova sklopljene protivno Zakonu o zabrani, pa dolazi do primjene odredba čl. 107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 118/99. – dalje: ZOO), prema kojoj ništavi ugovor ne postaje pravovaljan kad zabrana ili koji drugi uzrok ništavosti naknadno nestane. U ovoj se pravnoj stvari, po ocjeni ovog suda, radi o naknadnom prestanku zabrane prodaje stanova na koje se odnosio čl. 1. i 4. Zakona o zabrani što znači samo to da ti stanovi nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi mogu biti predmetom ugovora o prodaji, a ne i konvalidaciju ranije sklopljenih ništavih ugovora o prodaji.“

Ukratko, Vrhovni sud je preinačio presudu Županijskoga suda u jednome predmetu kojom je odbijeno utvrđenje ništetnosti pravnoga posla zbog donošenja kasnijeg zakona, pa je Vrhovni sud utvrdio da pravni posao jest ništetan jer je bio ništetan od samog početka, i to prema zakonu koji je vrijedio na dan sklapanja pravnog posla.
Tužitelj, koji je tražio da se pravni posao proglasi ništetnim, pozivao se na činjenicu da je pravni posao sklopljen protivno zakonu, dok se tuženik pozivao na činjenicu da je kasnije drugim zakonom navodno taj ništetni pravni posao konvalidirao u valjani pravni posao. Budući da u kasnijem zakonu nije izričito niti jednom odredbom tog zakona bilo propisano da konkretni ugovori tim novim zakonom postaju pravno valjani, Vrhovni sud RH je pravilno odlučio da onda takav pravni posao ne može konvalidirati te je on ništetan od početka.

Ako to prevedemo na slučaj franak, nedvojbeno možemo utvrditi da su svi ugovori u švicarskim francima ništetni sukladno Zakonu o zaštiti potrošača i Zakonu o obveznim odnosima koji su vrijedili na dan zaključenja tih ugovora (2004.-2008.) te da izmjene ZPK-a iz 2015. niti jednom svojom odredbom nisu propisivale da bi ništetni ugovori ili ništetne bitne ugovorne odredbe tih ugovora tim zakonom postale valjane.

Nigdje se u ZPK-u iz 2015. niti jednom riječju ne spominje da bi ugovorne odredbe o VK CHF bile ništetne, da bi ugovorne odredbe o jednostrano promjenjivoj kamati bile ništetne te nigdje nije bilo propisano osnaženje tih ništetnih ugovornih odredaba. Štoviše, ZPK iz 2015. uopće nije svojim zakonskim odredbama izravno proveo konverziju kredita već je konverzija bila provedena sklapanjem dodataka ugovora o kreditima, koje su potrošači sklapali sa bankama. Uostalom, u trenutku donošenja toga zakona još uvijek nije bilo niti sudski utvrđeno da su ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli CHF ništetne.

Ukratko, tim zakonom nije propisana konvalidacija ništetnih ugovornih odredaba pa stoga niti ništetne ugovorne odredbe niti ugovori nisu postali valjanima.
Dalje, revizijom Vrhovnoga suda broj 556/10 utvrđuje se kako nagodbom nije moguće konvalidirati ništetan pravni posao, što je u skladu sa člankom 158. Zakona o obveznim odnosima, dok je revizijom broj 1970/11 nedvojbeno utvrđeno da niti obnova ne može konvalidirati ništetan pravni posao što je u skladu sa člankom 148. Zakona o obveznim odnosima.

U skladu sa svime opisanim – konvalidacija ništetnih pravnih poslova, ugovora o kreditu u švicarskim francima, kao i ništetnih bitnih ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi konverzijom CHF kredita nije nastupila, niti je mogla nastupiti, što je u skladu s pet revizija Vrhovnoga suda RH koje ovdje objašnjavamo.
U našemu sljedećem priopćenju objavit ćemo neke druge revizije Vrhovnog suda kojima se nedvojbeno utvrđuje na temelju analogije da svi CHF ugovori moraju biti ništetni, ukoliko se to zahtijeva tužbenim zahtjevom.

Zbog kompleksnosti pravnih pitanja, odlučili smo da nećemo javnost odmah obavijestiti o svim revizijama, nego je bolje po oba pitanja posebno priopćiti javnosti o čemu se radi, kako bi stručna i laička javnost lakše i bolje proučila kompletne predmete.

Revizije o kojima govorimo dostupne su u Udruzi Franak, i to kako odvjetnicima, tako i svim članovima Udruge Franak, pa tako pozivamo odvjetnike i članove Udruge Franak da se jave Udruzi Franak radi potrebnih informacija, na e-mail: pravo.udrugafranak@gmail.com

PODIJELI: