Boris Vujčić, viceguverner Hrvatske narodne banke, u Saboru je izjavio da građani nisu svjesni kakav tečajni rizik preuzimaju vezujući svoje dugoročne stambene kredite uz švicarski franak. Premda su takvi krediti u švicarskim francima jeftiniji, oni koji se za njih vezuju, preuzimaju rizik kod kredita na dvadesetogodišnji rok da im u međuvremenu tečaj poraste od 10 do 15 posto.
(Slobodna Dalmacija, 18.07.2005)
U Biltenu o bankama br. 12, od kolovoza 2006. HNB objavljuje „Analizu rizika koje nose krediti uz valutnu klauzulu i s promjenjivom kamatnom stopom“. Analiza je napravljena na primjeru kredita s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak. Što se može pročitati iz analize? Analiza daje pregled tečaja CHF u 10 godina i referentne kamatne stope CHF Libor za isti period s pretpostavkom da je kamatna stopa CHF Libor + 3,79pp (kamatni spread). Zaključak je da se promjene mogu očekivati, ali najviše iz razloga promjene CHF Libora koji je oscilirao više od tečaja, dok tečaj nije zanemariv, ali kao i kod upozorenja B.Vujčića možemo iščitati da mu je vrhunac bio oko 15% iznad početnog u analizi, dok je prosječan bio 1,1 % veći.
Trenutno stanje je takvo da je tečaj najčešće gotovo 40% veći od početnog, a CHF Libor 0 (nula) odnosno za dani primjer kamatna stopa bi bila 3,79%. Međutim, u realnosti se dogodila i promjena kamatnog spreada (koji je u većini banaka bio 2 – 3,5 pp) tako da sadašnje kamatne stope zapravo čini sam spread (najčešće preko 5%). Banke to pravdaju cijenom zaduživanja za RH. Međutim većina kredita je plasirana iz depozita građana koji su većinom u EUR-ima, a zbog potreba valutnog usklađenja sa matičnim bankama su ugovoreni derivatni instrumenti. Činjenica je da se poslovnim bankama toleriralo, i još se uvijek tolerira samovoljna promjena kamata, tako da i kao obrazloženje zapravo mogu navesti bilo koji razlog bez detaljnih analiza.
Analiza je prenesena u dnevnim novinama sa istaknutim upozorenjima o mogućem rastu rate od 18%/500 kn (25.08.2006, Večernji list, Jutarnji list; vidjeti niže), uz popratne komentare analitičara banaka da to ipak nije vjerojatnost. Reagirali su tada i iz HNB-a.
Uredništvo Biltena o bankama, publikacije HNB-a, 26.08.2006. reagirajući na interpretaciju analize tog biltena koju su objavile neke dnevne novine, tvrdeći da će mjesečni anuitet kredita vezanog uz švicarski franak znatno porasti, u priopćenju navodi da je riječ o mogućoj, ali malo vjerojatnoj procjeni i da ta hipotetska analiza ne bi trebala biti povod za senzacionalizam i proizvoljne tvrdnje. Stvar je potpuno slobodnog izbora i osobne prosudbe građana u kojoj će valuti štedjeti i uz koju će valutu biti vezane kreditne obveze koje preuzimaju s deviznom klauzulom.
Vidljivo je iz svega koliko su upozorenja bila suptilna i neadekvatna, tako da i tvrdnja prema građanima „bili ste upozoreni“ može imati samo isto toliku snagu. Čak i oni koji su kalkulirali mogli su iz istoga iščitati da im u lošijem slučaju rata može narasti tek nešto više od početne za EUR kredite. O ljudima koji nisu imali niti izbora valute nedavno smo čitali u istraživanju dr. sc. Petre Rodik.
Sam predsjednik Uprave Zagrebačke banke, Franjo Luković, izjavio je da je očekivao zabranu kredita uz valutnu klauzulu CHF od strane regulatora, nakon što su ih na hrvatsko tržište plasirale austrijske banke (Erste banka prva), a nakon što se to nije dogodilo prilagodili su se tržišnoj utakmici.
Da li je trebalo ili se uopće moglo zabraniti kredite sa valutnom klauzulom CHF, sada je suvišno pitanje, ali svakako se moglo regulirati područje tih kredita, način na koji se valutna klauzula aktivira i način promjene kamatne stope, kao i puno bolje informirati građane. Toksični i izrazito štetni proizvod je plasiran i nitko osim konzumenta nije odgovoran, kao što bi bio kod ostalih proizvoda. Iako se tvrdi da je riječ o specifičnom proizvodu, reklamirao se agresivno i nametljivo kao i bilo koji drugi proizvod.
U HNB-u ističu da kakvu god regulativu donesu ona ne smije narušavati ravnotežu u pravima i obvezama banaka, štediša i dužnika. Sasvim je logično zapitati se kakav je to pojam ravnoteže koji bi eventualno mogao biti ugrožen, a da bude gori od ovog trenutnog, ili HNB ipak promatra ravnotežu iz nekog drugog kuta.
Tomislav Prpić, dipl.oec.
Udruga Franak, ekonomski tim
{source}
<a title=”View Jutarnji list, 25.8.2006. on Scribd” href=”http://www.scribd.com/doc/112426063/Jutarnji-list-25-8-2006″ style=”margin: 12px auto 6px auto; font-family: Helvetica,Arial,Sans-serif; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; font-size: 14px; line-height: normal; font-size-adjust: none; font-stretch: normal; -x-system-font: none; display: block; text-decoration: underline;”>Jutarnji list, 25.8.2006.</a><iframe class=”scribd_iframe_embed” src=”http://www.scribd.com/embeds/112426063/content?start_page=1&view_mode=scroll&access_key=key-24wgenvfgt6xi8ngrfwd” data-auto-height=”true” data-aspect-ratio=”0.707514450867052″ scrolling=”no” id=”doc_33579″ width=”100%” height=”600″ frameborder=”0″></iframe>
{/source}
{source}
<a title=”View Večernji list, 25.8.2006. on Scribd” href=”http://www.scribd.com/doc/112426660/Ve%C4%8Dernji-list-25-8-2006″ style=”margin: 12px auto 6px auto; font-family: Helvetica,Arial,Sans-serif; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; font-size: 14px; line-height: normal; font-size-adjust: none; font-stretch: normal; -x-system-font: none; display: block; text-decoration: underline;”>Večernji list, 25.8.2006.</a><iframe class=”scribd_iframe_embed” src=”http://www.scribd.com/embeds/112426660/content?start_page=1&view_mode=scroll&access_key=key-frldu81806k3yfst35t” data-auto-height=”true” data-aspect-ratio=”0.707514450867052″ scrolling=”no” id=”doc_16540″ width=”100%” height=”600″ frameborder=”0″></iframe>
{/source}