STRANE BANKE NEZAKONITIM KAMATARENJEM ZARAĐUJU NA KREDITIMA U HRVATSKOJ 300% VIŠE NEGO U EURO ZONI – ZAKONI STRANKE SNAGA TO ĆE KONAČNO ZAUSTAVITI
- Bloomberg: „Republika Hrvatska jedna je od 10 najmanje rizičnih ekonomija“
- U zemljama niskoga rizika banke imaju niske kamatne stope, a u Republici Hrvatskoj kamatne stope veće su i do 300% nego u euro-zoni
- Dovođenje banaka u red ključ je konačnog oporavka hrvatskih građana i značajnog rasta hrvatskog gospodarstva – to će omogućiti zakoni stranke SNAGA, koji su prethodno usuglašeni u Udruzi Franak
Zagreb, 17. kolovoza 2017. U Jutarnjem listu od 15. kolovoza 2017. objavljen je Bloombergov globalni breefing rizičnosti. Republika Hrvatska prema toj objavi svrstana je među 10 najmanje rizičnih svjetskih ekonomija, prije svega zbog velikih deviznih pričuva od 14 milijardi eura.
U kontekstu te objave moramo ponovno napomenuti kako hrvatske banke i dalje primjenjuju nezakonite kamatne stope, na temelju nepoštenih ugovornih odredaba o načinu promjene kamatne stope, koje su nepoštenim proglašene pravomoćnom presudom u slučaju franak. U svemu tome, banke su često kroz povijest spominjale rizik zemlje kao presudni faktor za visoke kamatne stope, pri čemu su konstantno zanemarivale činjenicu da se kapital za kredite građana uopće ne nabavlja vani, nego kapital za kredite građana čine depoziti hrvatskih pravnih subjekata, bilo fizičkih, bilo pravnih osoba – čime bajke o riziku zemlje padaju u vodu. Naime, rizik zemlje je presudan faktor kod određivanja kamata za međunarodne kredite.
Tako je u travnju 2017. prema izvještaju HNB-a prosječna kamatna stopa u domaćim kunskim kreditima za fizičke osobe u stambenim kreditima iznosila 4,76% te 8,19% u nenamjenskim kreditima dok je u kreditima s valutnom klauzulom euro prosječna kamatna stopa u stambenim kreditima iznosila 4,84% te 7,71% u nenamjenskim kreditima. Istodobno su kamatne stope na depozite koji služe kao pokriće spomenutim kreditima bile uglavnom između 0% i 1%, kako u kunskim depozitima, tako u depozitima s valutnom klauzulom euro. Iz navedenoga je očigledno da spread odnosno zarada hrvatskih banaka u odnosu na nabavnu cijenu danas iznosi između 4,5 i 8 postotnih bodova godišnje, ovisno o vrsti kredita. U prijevodu – hrvatske banke zarađuju u odnosu na nabavnu cijenu kapitala do 400% na stambenim kreditima te do 800% na nenamjenskim kreditima. Istodobno su spreadovi u euro zoni u stambenim kreditima od 1 do 1,5 postotnih bodova, dok su u nenamjenskim kreditima do maksimalno 5 postotnih bodova – što znači da zarada banaka u euro zoni iznosi do 100% u stambenim te do 400% u nenamjenskim kreditima.
Zaključujemo – zarada banaka kćerkica u Republici Hrvatskoj veća je za 300% u stambenim kreditima te za 100% u nenamjenskim kreditima od zarade banaka majčica u euro zoni. I sve to događa se tek od 2016. kada su kamatne stope počele padati prije svega zahvaljujući konverziji CHF kredita i domaćem HPB-u, koji je prvi počeo nuditi kunske kredite za refinanciranje s nižim kamatnim stopama nego ikad te je time pokrenuo tržište u smjeru smanjivanja kamatnih stopa i nuđenja kunskih kredita za koje se prije toga govorilo iz redova HNB-a i HUB-a da nisu mogući, jer smo visoko eurizirana zemlja.
Postavljamo vrlo bitna pitanja HNB-u i Vladi RH:
- Dokle ćete dopuštati da banke primjenjuju nepošteno ugovorene kamatne stope i nezakonito određene parametre u kreditima s promjenjivom kamatnom stopom ugovorenim prije 2013.?
- Kako objašnjavate činjenicu da banke u RH imaju i do 300% veću zaradu na stambenim kreditima u RH, nego na kreditima u euro-zoni?
- Kako je moguće da u Republici Hrvatskoj, zemlji koja ima ekonomiju vrlo niskoga rizika, banke mogu haračiti uglavnom relativno siromašne hrvatske građane kamatnim stopama odnosno cijenama kredita koje su i do 300% veće nego u zemljama euro-zone?
Pokazuje se da je Republika Hrvatska i dalje el-dorado za strane vlasnike hrvatskih banaka. U tome kontekstu, zakoni koje je stranka SNAGA uz većinsku podršku 78 saborskih zastupnika uputila u zakonsku proceduru zasad izgledaju kao jedina mogućnost da se kamatne stope i zarade hrvatskih banaka donekle izjednače sa zaradama banaka u euro-zoni te je to jedini put da Republika Hrvatska konačno prestane biti el-dorado za hrvatske banke odnosno da hrvatsko tržište postane jedno normalno uređeno tržište na kojemu kreditne institucije nisu zaštićene svete krave koje slobodno lutaju te izazivaju ogromne gubitke hrvatskim građanima i hrvatskome gospodarstvu.
Stoga zaključujemo – glavni uzročnik manje potrošnje i blokade hrvatskih građana jesu megalomanske zarade hrvatskih banaka, u čemu im itekako lojtrice drže HNB i Vlada RH. Dovođenje banaka u red ključ je konačnog oporavka hrvatskih građana i ključ značajnog rasta hrvatskoga gospodarstva.
Udruga Franak
Udruga Franak neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ju je stvorilo!