PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
Ponovno podignuta dosad najveća kolektivna tužba u Hrvatskoj protiv osam banaka
§Za pripremu i dopunu tužbe angažirani su brojni pravni i ekonomski stručnjaci te je pribavljen niz primjera, slučajeva i analiza koji jasno ukazuju na netransparentno poslovanje banaka
§Niti HNB niti Ministarstvo financija ne žele na sebe preuzeti odgovornost za to što su se loši krediti uopće našli u ponudi
§Europska komisija i Delegacija Europske unije u RH pratit će ovaj poduhvat
5.4.2012., Zagreb – Pet mjeseci nakon podizanja prve kolektivne tužbe protiv poslovnih banaka u Hrvatskoj, Udruga Franak inicirala je podizanje nove, dopunjene i proširene tužbe koju podiže za to ovlašteni Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača – Potrošač. Riječ je o najvećoj kolektivnoj tužbi u Hrvatskoj za čiju je pripremu i doradu Udruga Franak okupila niz pravnih i ekonomskih stručnjaka te prikupila brojne slučajeve i analize kako bi se što bolje izborila za zaštitu prava dužnika u kreditima s valutnom klauzulom, dakle ne samo onima u CHF, već i u eurima.
Udruga Potrošač ima ovlast za podizanje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača na temelju Uredbe Vlade RH te je temeljem toga podignuta tužba protiv osam banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj, i to: Zagrebačke Banke, Privredne Banke Zagreb, Erste & Steiermärkische Banke, Raiffeisenbank Austria, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP Banke, Société Générale – Splitske banke i Volksbanke.
Tužbom, čijim je sastavljanjem rukovodila glavna odvjetnica Udruge Franak, Nicole Kwiatkowski, će se pokušati dokazati nedopuštena i nepoštena primjena valutne klauzule u CHF, kao i nedopuštena i nepoštena primjena ugovorene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz svih ugovora o kreditima s valutnom klauzulom, i to za sve ugovore sklopljene zaključno s 31.12.2010. Tužba se temelji na kršenju odredaba iz Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača koji su vrijedili u vrijeme sklapanja pojedinih ugovora o kreditima. Za ugovore od 1.1.2011. nadalje razmatra se mogućnost podizanja posebne tužbe vezane samo za varijabilnu kamatnu stopu, jer se na te ugovore nije primjenjivala valutna klauzula u CHF te se na njih primjenjuje novi Zakon o potrošačkom kreditiranju.
Tužbenim zahtjevom predložit će se presuda kojom se tuženim bankama nalaže sljedeće:
– da tužene banke obračunaju iznose kredita po tečaju CHF-a pri isplati kredita i da u skladu s time promijene ugovorne odredbe u kunske kredite ili kredite s valutnom klauzulom u EUR
– da tužene banke promijene ugovorne odredbe na takav način da varijabilna kamatna stopa sadrži fiksnu bankarsku maržu i varijabilni, egzaktno i transparentno, odredivi dio
– da tužene banke obračunaju razliku uplaćenih rata u skladu s promijenjenim odredbama o valutnoj klauzuli i kamatama te da razliku isplate oštećenim potrošačima
– da tužene banke plate sve troškove nastale iz izmjena ugovornih odredaba te da nema vremenskih ograničenja za mogućnost izmjene tih odredaba.
Odvjetnica Kwiatkowski ističe: „Vjerujemo u dobivanje presude u našu korist. Previše je netransparentnih i neujednačenih primjera bankarskog poslovanja koji ukazuju na nepravilnosti u poštivanju prava građana korisnika kredita. S tog stajališta naša tužba je u potpunosti utemeljena i duboko smo uvjereni u pobjedu.“
„S ekonomskog stajališta osnovni problem kreditnih plasmana s valutnom klauzulom u CHF dopuštanje je primjene valutne klauzule čiji tečaj nije pod kontrolom HNB-a. HNB nije propisao u kojim uvjetima je dozvoljena aktivacija valutne klauzule (potvrđena inflacija ili službena devalvacija kune), niti je propisao način obračuna kamatne stope za tu vrstu kredita“, istaknula je Branka Lukačević-Gregić, dipl. ekonomistica, članica Udruge Franak, te dodala: „Nalazimo se u situaciji u kojoj poslovne banke, s blagoslovom HNB-a, primjenjuju istovremeno dva instrumenta zaštite kreditnih plasmana,zbog čega dolazimo do apsurdnih situacija u kojima su se korisnicima takve vrste kredita rate povećale i preko 35%. Naime, niti HNB, niti Ministarstvo financija ne žele na sebe preuzeti odgovornost za to što se takav loš kreditni „proizvod“ uopće našao u ponudi, a samim time niti pristupiti iznalaženju rješenja za saniranje nastale štete.“
Mr. sc. Ilija Rkman poručuje: „Ovo je povijesni dan za hrvatske potrošače. Podnesena kolektivna tužba veliki je izazov i Vladi i Saboru i Ministarstvu pravosuđa, sudovima, sucima, medijima i udrugama. Cilj ovog poduhvata je vratiti balans gospodarskih interesa potrošača s jedne strane i gospodarskih subjekta s druge strane, te povratiti narušenu pravnu sigurnost građana. Europska komisija i Delegacija Europske unije u RH pratit će ovaj poduhvat. Ovim zajedničkim poduhvatom moramo transferirati najbolju europsku praksu. U ovoj borbi potrošači moraju pobijediti!“
Stav Udruge Franak je da banke posluju prebacujući sav rizik isključivo na klijente, a nanoseći im materijalnu štetu posredno štete cjelokupnom gospodarstvu te ruše povjerenje u bankarski sustav.
Osim sudskim putem, ovaj se problem može riješiti inicijativom Vlade i Sabora, tako da se bankarskom sektoru što prije nametnu striktniji zakonski okviri. U ime članova udruge i svih ostalih kojima je radi ostvarenja bankarskih ekstraprofita nanesena nepravda, podizanjem ove kolektivne tužbe iz Udruge Franak poručuju da upravo od institucija vlasti RH očekuju da zaštite građane od nepoštenog poslovanja banaka.
