VRHOVNI SUD ODBACIO PRIJEDLOG REVIZIJE PRIVREDNE BANKE ZAGREB TE JE POTVRDIO PRAVO NA OBEŠTEĆENJE TUŽITELJA IZ KONVERTIRANOG KREDITA, Revd-452/20!

VRHOVNI SUD ODBACIO PRIJEDLOG REVIZIJE PRIVREDNE BANKE ZAGREB TE JE POTVRDIO PRAVO NA OBEŠTEĆENJE TUŽITELJA IZ KONVERTIRANOG KREDITA, Revd-452/20!
Zagreb, 7. listopada 2021.
Vrhovni sud odbacio je još 14. prosinca 2020. prijedlog revizije Privredne banke Zagreb, Revd-452/2020, protiv pravomoćne presude kojom je utvrđeno da PBZ mora vratiti tužitelju zajedno sa zateznim kamatama oko 40.000 kuna preplaćenih kamata iz konvertiranog kredita.
Unatoč tome što se na Sudu EU vodi postupak za utvrđenje prava potrošača iz konvertiranih kredita Vrhovni sud odluku o konkretnoj reviziji nije stavio u prekid postupka, nego je odlučio da je takva revizija nedopuštena.
Ponovno je, slično kao u postupku vezano za promjenjive kamatne stope pravnih osoba, odbacio reviziju zbog postupovnih razloga. Ipak, veseli nas činjenica da se radi o konvertiranom kreditu, i da je tužitelj dobio sve preplaćene kamate i pripadajuće zatezne kamate. Nemamo saznanja je li tužitelj podigao novu tužbu kojom bi tražio i preplaćeni tečaj ili eventualno ništetnost cijeloga ugovora, ali vjerujemo da je odlučio pričekati sve dok Sud EU ne odluči o našim pravima na obeštećenje nakon konverzije.
Temeljno pitanje koje je postavio opunomoćeni zastupnik PBZ-a bilo je:
„Postoji li zakonit i opravdan interes za meritorno odlučivanje o ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu koji više nije na snazi, a koje se tiču promjene kamatne stope, ukoliko je pitanje takvih odredbi ugovora riješeno sklapanjem Dodatka ugovoru o kreditu, odnosno ima li sud mogućnost ne odlučujući o deklaratornoj odluci o utvrđenju ništetnosti ugovora ili njegovih pojedinih odredbi koji pravno više nije na snazi odlučivati o isplati temeljem stjecanja bez osnove, ako je takvo pitanje riješeno sklapanjem Dodatka ugovoru o kreditu?“
Vijeće Vrhovnog suda odbacilo je reviziju sa sljedećim obrazloženjem:
1. Ne postoji neujednačena sudska praksa u vezi s pitanjima tuženika.
2. Tuženik prvim postavljenim pitanjem samo sugerira prihvatiti nešto o čemu u predmetu nije suđeno i na čemu se osporena presuda ne temelji odnosno on tvrdi da je o svim pitanjima “ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu koji više nije na snazi, a koje se tiču promjene kamatne stope riješeno sklapanjem Dodatka ugovoru o kreditu”, dok se o tome pitanju deklaracije ništetnosti u sudskom postupku uopće nije raspravljalo.
3. Odluke revizijskog suda na koje se poziva tuženik u suštini polaze od shvaćanja da su odredbe o promjenjivoj redovnoj kamati u ugovorima i njegovim dodacima, u slučaju kada je do prve promjene kamatne stope došlo jednostranom odlukom banke, a to znači bez prethodnog pregovaranja o tome s korisnikom kredita, nepoštene te stoga ništetne, osim u dijelu kojim je visina kamatne stope određena na dan sklapanja tih ugovora i dodataka.
4. Tužitelj se ima pravo pozvati na kolektivnu presudu jer je njegov kredit podignut u razdoblju i u banci iz kolektivne presude.
5. Nije potrebno deklaratorno utvrđivati ništetnost odredbe koja je ništetnom utvrđena u kolektivnom postupku.
Mi smo svjesni da tim odbačajem revizije nije riješeno pravno pitanje prava na obeštećenje nakon konverzije, kao što smo svjesni da će o tome odlučiti Sud EU u predmetu C-567/20, i konačno svjesni smo da će Vrhovni sud RH u potpunosti primijeniti tu presudu Suda EU u svojoj praksi. No, izuzetno nas veseli činjenica da je to već četvrta revizija na Vrhovnom sudu nakon konverzije koja je ili presudom, ili odbačajem, ili rješenjem, suđena u korist potrošača. Najprije je tako odlučeno revizijom Rev-1172/18, zatim je riješeno revizijama Rev-2868/18 i Rev-18/18 te je konačno odbačen i taj zadnji prijedlog revizije Revd-452/20. Ipak, i dalje nemamo konačni odgovor na pitanje imaju li potrošači s konvertiranim kreditima nedvojbeno pravo na obeštećenje, o čemu će odlučiti Sud EU u predmetu C-567/20.
Često nas naši članovi pitaju kada će biti donesena presuda C-567/20 na Sudu EU. Mi to ne možemo znati, jer Sud EU još uvijek nije odredio datum kada će presuda biti donesena. S obzirom da još uvijek datuma nema, nadamo se da će sve biti riješeno u roku od sljedećih pola godine, a najkasnije do ljeta 2022., što zaključujemo u skladu s dosadašnjim trajanjima sličnih postupaka.
Isto tako, pitaju nas članovi hoće li eventualnim utvrđenjem ništetnosti CHF ugovora biti riješeno i pitanje konvertiranih kredita. U skladu s hrvatskim pravom, ukoliko su ugovori ništetni, nikakve naknadne konvalidacije ne vrijede, ali zbog toksičnog i pogrešnog, na nezakonit način provedenog oglednog postupka iz kojega je izašlo obrazloženje po kojemu ništa više nije jasno odnosno još je nejasnije nego prije oglednog postupka, mi niti na to pitanje nemamo siguran odgovor, pa nam je zbog svega toga odluka Suda EU presudna kada su konvertirani krediti u pitanju.
Mi tvrdimo da je ogledni postupak bio nezakonit zbog toga jer je konkretno postavljeno pitanje bilo nezakonito, budući da u sudskim postupcima nije uopće relevantno pitanje valjanosti konverzije, nego je jedino bitno pitanje u 99% postupaka ono koje se tiče punog obeštećenja nakon konverzije, a ogledni postupak dopušta se samo ako o konkretnom pitanju ovisi odgovor u puno sličnih postupaka. Zbog toga smo svojevremeno i prijavili Republiku Hrvatsku Europskoj komisiji koja je bila spremna pokrenuti sudski postupak na Sudu EU protiv Hrvatske, ali smo od toga odustali zbog toga da ne zakočimo postupak C-567/20 na Sudu EU.
Očekujemo odluku Suda EU da se nakon konverzije mora utvrditi jesmo li obeštećeni do kraja odnosno jesu li banke vratile svu nepripadnu korist potrošačima, kao što je već prije odlučeno u mađarskom predmetu C-118/17 te u poljskim predmetima C-260/18 i C-932/19, a u tome slučaju ništetnost ugovora nedvojbeno vrijedi i za konvertirane kredite.
U međuvremenu očekujemo da Vrhovni sud RH u sljedećih nekoliko mjeseci riješi pitanje ništetnosti CHF ugovora. Vjerujemo da će se to dogoditi prije odluke Suda EU za konvertirane kredite, jer smo dobili potvrdu predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda da će o tome pitanju odlučivati prioritetno.
Uostalom, takva pitanja ništetnosti CHF ugovora na Vrhovnom sudu leže već tri godine, i krajnje je vrijeme da se donesu meritorne odluke!
PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email