19.10.2011., Zagreb – 30. rujna Udruga Franak podnijela je Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbu protiv sedam poslovnih banaka – Erste & Steiermärkische Bank d.d., Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d., OTP banke d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Societe Generale – Splitske banke d.d., Zagrebačke banke d.d. i Volksbank d.d. Tužba se odnosi na zaštitu prava dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima.
Tužbom se traži ograničena primjena valutne klauzule, i to na način da se valutna klauzula primjenjuje samo ako tečaj švicarskog franka raste do dva posto godišnje, a više od toga samo ako je službena stopa inflacije veća od dva posto, te da se utvrdi referentna vrijednost za promjenu kamatne stope, jer prema ugovorenim uvjetima kamatu mijenjaju banke svojim odlukama bez unaprijed utvrđenih kriterija. Tužba se temelji na činjenici da nije došlo do značajnijeg pada vrijednosti kune, dok istodobno dužnici u kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak trpe velike štete. Napominjemo da su krediti o kojima govorimo u stvari kunski krediti, ali imaju osiguranje od rizika pada vrijednosti novca u švicarskom franku. U posljednjih pet godina nije došlo do značajnijeg pada vrijednosti kune. Do presude tužbom se traže sljedeće privremene mjere:
1. Da se za dužnike s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku rate određuju na temelju tečaja švicarskog franka u trenutku isplate kredita
2. Primjena kamatnih stopa koje su vrijedile u trenutku ugovaranja kredita
3. Odgoda provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja: plaća, stanova… zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita.
Udruga je spomenute banke o tužbama obavijestila 7. listopada i dala im rok do 18. listopada da se izjasne žele li s Udrugom stupiti u pregovore i vansudsko rješavanje spora. Do navedenog datuma nije se očitovala niti jedna banka.
Ovdje još jednom ističemo: najveći problem dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u povećanje je ostatka glavnice duga nakon četiri ili pet godina redovnih otplata rata.
Ignoriranje banka
Udruga Franak još je 31. kolovoza poslala dopis svim većim bankama i Hrvatskoj udruzi banaka s pozivom na pregovore. Niti jedna banka nije se odazvala izravno, dok se HUB odazvao odgovorivši kako su pregovori izvan njegove nadležnosti i kako su potrebni izravni pregovori s bankama. Udruga Franak više nije spremna tolerirati ignoriranje banka i čekati na odgovore koji ne pristižu, te je nakon toga krenula u konkretne akcije. Od svojeg osnutka početkom kolovoza, udruga je izvršila sve potrebne pripremne korake za podizanje kolektivne tužbe: odabrala je odvjetnički ured koji će je zastupati i pripremila je svu dokumentaciju potrebnu za podizanje tužbe. Paralelno s tim, udruga je apelirala na više instanci: uputila je poziv Vladi za uključenje u pregovore s bankama početkom kolovoza, potom je krajem istoga mjeseca uputila predstavku predsjedniku Josipoviću i poslala već spomenute dopise bankama i HUB-u. Budući da je Udruga na svim instancama doživjela ignoriranje, odlučeno je da se za prava korisnika kredita s valutnom klauzulom izbori pravnim borbom – podizanjem tužbe.
Apel javnosti i politici
Udruga Franak upućuje apel javnosti i Vladi RH da zaštiti svoje građane od vrlo vjerojatnog bijega bankarskog kapitala iz Hrvatske. Ekonomska kataklizma koja prijeti Europi prisiljava matične banke da povuku svoj novac iz podružnica u istočnom dijelu Europe, ne bi li restrukturiranjem poslovanja zaštitile sebe od propasti ukoliko dođe do propasti eurozone. Upravo taj potez mogao bi dovesti mnoge korisnike kredita u očajnički položaj te konačni osobni bankrot. Na koji način Vlada štiti svoje građane od ovakvog mogućeg scenarija? U Udruzi smatraju da su memorandumi koji su potpisali s bankama u interesu banaka, odnosno stranog kapitala, a ne građana RH. Tomu u prilog svjedoči sve veći broj ovrha na cijele plaće i na nekretnine u kojima obitelji stanuju.
Očekivanja od nove Vlade i uspješan mađarski model
Budući da se upravo nalazimo u predizbornom razdoblju, važno je istaknuti da udruga okuplja članove različitih političkih uvjerenja i kao udruga nećemo zagovarati niti jednu političku stranku. No udruga Franak budno prati programe i stavove političkih stranaka vezano uz monetarnu politiku, bankarski sektor i problem kreditiranja. Razočaravajuće je da sadašnja Vlada nije ništa učinila za sve kreditno zadužene stanovnike Republike Hrvatske, kao i da je izričito pogodovala bankama, a ne građanima. Također, i najeksponiraniji glavni politički oponent HDZ-u, “Kukuriku” koalicija, prema svemu sudeći, nema namjeru ozbiljnije se baviti problemom kredita u švicarskim francima. Pozivamo još jednom sve političke stranke da preispitaju svoje stavove, jer se radi o oko 125.000 građana, odnosno obitelji, koji su zaduženi u švicarskim francima.
Od buduće Vlade očekujemo aktivniju politiku u pogledu zaštite građana, bili oni zaduženi u švicarskim francima ili eurima, od jednostranog mijenjanja kreditnih uvjeta i netransparentnih promjena kamatnih stopa. Da se s političke strane može puno učiniti za vlastiti narod pokazuje primjer Mađarske u kojoj je Viktor Orban odlučno stao na stranu građana i rekao da je “bankarskoj eri” došao kraj najboljim primjerom kako je moguće zaštiti svoje građane. Mađarske vlasti najprije su zabranile nove kredite s valutnom klauzulom, zatim su uvele poreze na banke te su u konačnici odlučile prisiliti banke da otpišu 30% glavnica na preostale kredite s valutnim klauzulama u švicarskim francima i 10% na kredite s valutnom klauzulom u eurima. Nakon prvih mađarskih poteza iz bankarskog su sektora uslijedila upozorenja, najave kataklizmi, no dogodilo se samo to da se državni proračun kvalitetnije puni. Viktor Orban na ovaj je način pokazao da izborni pobjednik treba znati biti i SLUGA, ali ne bankarski, već sluga svojim građanima koji su mu dali svoje povjerenje.
Daljnji koraci u radu udruge
Sljedeći korak u radu udruge je revizija i prijedlog modela zakona o osobnom stečaju, odnosno bankrotu. Postoji hitna potreba da kao takav bude donesen, pri čemu je važno da u zakonu osobni bankrot bude tumačen kao stopostotni otpis dugovanja.
Udruga će nastaviti i proširiti praksu besplatnog pravnog i ekonomskog savjetovanja svojih članova.
