U OSIJEKU DVIJE PRESUDE ZA VALUTU CHF I KAMATU U ISTOME DANU, PROTIV ADDIKO BANKE I ZAGREBAČKE BANKE
ZABA MORA VRATITI 127.000 KUNA, ADDIKO MORA VRATITI 93.000 KUNA, UZ PRIPADAJUĆE ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE DO DANA ISPLATE
Nastavlja se uobičajena tradicija presuđivanja ništetne valutne klauzule CHF i ništetne promjene kamatne stope, pa je tako Općinski sud u Osijeku u jednome danu, 11. srpnja 2019., donio dvije presude protiv dviju banaka.
U obje presude utvrđeno je da su ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli CHF te o promjeni kamatne stope odlukom banke, a sve to na temelju odluka Visokoga trgovačkog suda Pž-7129/13 i Pž-6632/17, kojima je pravomoćno zaključen kolektivni sudski spor u slučaju franak i kojima je potvrđena presuda suca Radovana Dobronića P-1401/12.
Friške prvostupanjske presude donijeli su sudac Saša Rešetar protiv Zabe, i sutkinja Lidija Šmit protiv Addiko banke.
Procjenjujemo da će ukupni iznosi za isplatu na kraju biti sa zateznim kamatama oko 200.000 kuna protiv Zabe te 150.000,00 kuna protiv Addiko banke. Krediti su podignuti 2007. godine, kredit u Zabi 104.000 CHF odnosno 470.000,00 kuna te kredit u Addiko banci 50.000 CHF odnosno 225.000,00 kuna, oba kredita bila su ugovorena na 15 godina otplate, i nisu konvertirani, nego su otplaćeni prije konverzije.
Netko će se pitati kako to da za dva kredita od kojih je jedan 100% veći od drugoga, i iznosi za isplatu nemaju takvu razliku. Razlog se krije u različitim načinima otplaćivanja tih dvaju kredita, u čije detalje ovdje nije potrebno ulaziti. Činjenica jest da se krediti razlikuju, da su potrošači općenito različito otplaćivali svoje kredite, nekima su kamatne stope rasle više, nekima manje, neki su redovno otplaćivali, dok su drugi imali moratorije ili čak imaju otkazane kredite, i konačni iznosi za isplatu ovise prije svega o sljedećima karakteristikama:
1. Početnome tečaju, na temelju kojega razlika tečaja nije svim potrošačima jednaka
2. Veličini promjene kamatnih stopa, gdje je u nekim bankama KS samo malo rasla, dok je u drugima rasla puno, a u trećima čak nije rasla uopće
3. Redovitosti uplata anuiteta
4. Je li kredit otkazan, ili nije.
5. Je li kredit konvertiran, ili nije, itd…
Iz svega toga proizlazi i zaključak da svaki potrošač koji ima veći iznos za isplatu po naizgled sličnome kreditu, zasigurno do dana presude ima i puno veći trošak po kreditu, i u tome trošku krije se razlika iznosa za isplatu.
No, ono što je jednako u svim kreditima to je nepoštena i ništetna valutna klauzula CHF te nepoštena i ništetna promjena kamatne stope odlukom banke, i ta dva pitanja na sudovima nisu ni po čemu upitna, jer su već presuđena pravomoćno u kolektivnome sudskom sporu, a sve što preostaje u privatnim sporovima jest vještačenjima utvrditi konačne iznose za isplatu.
Nestrpljivo očekujemo odluku Vrhovnoga suda RH o revizijama banaka, a nakon toga će Vrhovni sud RH morati odgovoriti i na pitanje jesu li CHF ugovori ništetni. Nije isključeno da će se o tome pitanju odlučivati u nekome oglednom postupku, jer donesene su izmjene Zakona o parničnom postupku, na temelju kojih će se moći na Vrhovnome sudu RH pokrenuti ogledni postupak za pravna pitanja kojih ima puno po sličnim predmetima, a jedno od takvih pravnih pitanja jest i pitanje ništetnosti CHF ugovora.
Za nas dileme nema, CHF ugovori jesu ništetni, ali dok o tome ne odluči VSRH, naša tvrdnja nema snagu sudske odluke.
Udruga Franak pratit će aktualnu situaciju i dalje vas o svemu promptno obavještavati.
Udruga Franak
