TRANSPARENTNOST RADA PRAVOSUĐA JAČA POVJERENJE GRAĐANA U SUDSTVO
Zagreb, 18. svibnja 2026.
Ovo priopćenje reakcija je na niz neistina koje je HUB plasirao u svojem priopćenju od 13. svibnja 2026. koje je prenijela HINA, pa onda za njom i čitav niz ostalih hrvatskih medija. Mi moramo demantirati HUB, u ovom iznimno važnom trenutku kako za hrvatske potrošače, tako i za hrvatsko sudstvo koje uskoro polaže ispit u proširenom vijeću o svojoj neovisnosti i stručnosti.
HUB u nedostatku uvjerljivih pravnih argumenata, kroz medijske spinove pokušava stvoriti sliku o vlastitoj ugroženosti i time skrenuti pozornost sa suštine problema. Pa tako proziva Udrugu Franak zbog ukazivanja na suce koji će suditi u proširenom vijeću.
Podaci o sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uključujući njihova imena, fotografije i profesionalne biografije, nisu nikakva “tajna” niti su rezultat bilo čijeg pritiska ili neprimjerenog djelovanja. Ti su podaci javno dostupni na službenim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a na stranicama Državnog sudbenog vijeća objavljene su imovinske kartice sudaca.
https://imovinske-kartice.pravosudje.hr/…/pretrazivanje_ik
Transparentnost pravosuđa nije iznimka, već temeljni standard svakog demokratskog društva, što je činjenica koja bi, za informaciju HUB-u, trebala biti neupitna i općeprihvaćena.
U konkretnom slučaju, poznat je i sastav proširenog vijeća koje odlučuje o predmetu, to su predsjednik vijeća Damir Kontrec, članovi vijeća Ante Perkušić, Mirjana Magud, Đuro Sessa, Igor Periša, Josip Turkalj, Goranka Barać-Ručević, Marina Paulić, Dražen Jakovina, Renata Šantek, Darko Milković i Neri Radas te izvjestitelj Jadranko Jug. Riječ je o javno dostupnim podacima koji služe transparentnijem funkcioniranju pravosudnog sustava.
Stoga insinuacije kako spominjanje ili dijeljenje javno dostupnih informacija predstavlja pritisak na sudove nisu istinite. Ako je nešto javno objavljeno od strane samih institucija, onda to ne može biti problem zbog toga što HUB-u to odjednom ne odgovara, a osobito ne može biti problem u predmetu od iznimnog društvenog interesa, što odluka o pravu potrošača s konvertiranim kreditima svakako jest.
Suci, kao nositelji jedne od triju grana vlasti, ne bi se trebali bojati transparentnosti, već upravo suprotno – transparentnost i sami trebaju podržavati, jer ona jača povjerenje građana u pravosuđe.
Neovisnost sudaca ne znači izoliranost od javnosti, nego ona znači odgovornost unutar jasno definiranog institucionalnog okvira.
Zanimljivo je da upravo oni koji su godinama nezakonito kršili prava potrošača sada upozoravaju na “pritiske”, a istovremeno zanemaruju činjenicu da su brojni sudski postupci protiv banaka pokrenuti i dobiveni na temelju zakona i pozitivne sudske prakse EU suda, uključujući i praksu hrvatske najviše sudske instance.
Umjesto prebacivanja fokusa na nepostojeće pritiske, bilo bi korisnije da se rasprava vrati na suštinu, na zaštitu potrošača, na zakonitost poslovanja i na odgovornost za postupke banaka koji su imali dalekosežne štetne posljedice za desetke tisuća građana. Suština je u tomu da ugovori u švicarcima mogu vrijediti samo ako se iz njih ukloni valutna klauzula i ništetna promjenjiva kamatna stopa, a nije suština u usporedbi tih kredita s nekakvim kunskim ili euro kreditima kakvi su se plasirali u doba plasiranja švicaraca, što uporno pokušavaju nametnuti iz HUB-a.
Udruga Franak nastavit će se zalagati za transparentnost, zakonitost i pravnu sigurnost te prije svega za poštovanje izreka Suda Europske unije, a to su vrijednosti koje ne bi trebale biti predmet osporavanja, već bi trebale biti zajednički cilj svih aktera u pravnom sustavu.
Pravedna Hrvatska ne mora biti samo san!
