ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU VEĆ JE ŠESTI ŽUPANIJSKI SUDU KOJI JE DONIO PRAVNO SHVAĆANJE NA TEMELJU KOJEG POTROŠAČI S KONVERZIJAMA IMAJU PRAVO NA PUNO OBEŠTEĆENJE!
Zagreb, 23.8.2024.
Županijski sud u Karlovcu donio je pravno shvaćanje na temelju kojeg potrošači koji su na temelju zakona konvertirali CHF kredite imaju pravo na puno obeštećenje.
U očekivanju odluke Vrhovnog suda RH o pravnom shvaćanju o pravima potrošača sa zakonski konvertiranim kreditima na puno obeštećenje, prvostupanjski sudovi, ali i županijski sudovi sve više se odlučuju na donošenje presuda, jer čekati se više ne može.
Posebice je to važno zbog toga što je sudska evidencija na Vrhovnom sudu RH na temelju presude Suda EU izgubila pravo na vraćanje već donesenih presuda pojedinim sudskim vijećima na ponovljena vijećanja, bez obzira na to što je sudska praksa pritom neujednačena.
Tako nas izuzetno veseli činjenica da županijski sudovi u Vukovaru, Bjelovaru, Velikoj Gorici, Rijeci, Puli i Zadru donose presude kojima nedvojbeno potvrđuju prava potrošača s konvertiranim kreditima na puno obeštećenje, a nedavno im se pridružio i Županijski sud u Karlovcu, koji je 7. kolovoza 2024. donio presudu Gž-52/2023 na temelju koje se nedvojbeno utvrđuje pravo potrošačice, koja je zakonski konvertirala CHF kredit u EURO kredit, na puno obeštećenje.
Tom presudom i rješenjem sudsko vijeće u sastavu sudaca Vesne Stokrp predsjednice vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Ante Ujevića člana vijeća utvrdilo je sljedeće:
1. Potvrđena je ništetnost ugovorenih odredaba o valutnoj klauzuli CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi iz temeljnog ugovora o kreditu koji je sklopljen s OTP bankom, a koji je zakonski konvertiran.
2. Ukinut je dio presude za isplatu obeštećenja, ali ne zbog toga što potrošačica ne bi imala pravo na obeštećenje, nego zbog toga jer prvostupanjski sud kod određivanja iznosa obeštećenja nije uzeo u obzir preplatu utvrđenu u konverziji, koju je potrošačica dobila kroz umanjenje dijela preostalih rata za 50 %, a radilo se o preplati u iznosu od 9.200 eura, dok je obeštećenje utvrđeno u iznosu 17.500 eura.
3. Zbog toga što preplata nije prebijena s iznosom obeštećenja, postupak utvrđivanja obeštećenja mora se ponoviti na prvom stupnju, ali s nedvojbenim stavom Županijskog suda u Karlovcu da potrošačica ima pravo na obeštećenje, pa citiramo taj dio obrazloženja:
„18. Prema pravnom shvaćanju ovog suda korisnicima kredita unatoč sklopljenim dodacima ugovora kojima je izvršena konverzija pripada pravo na obeštećenje i potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa na temelju ništetnih ugovornih odredbi osnovnog ugovora o kreditu, pa tužiteljica svakako ima pravni interes za vođenje ovog postupka.“
4. Vijeće ŽS-a u Varaždinu naložilo je da se napravi novi izračun, ali je pritom dalo i jasnu uputu kako se to mora učiniti, citiramo:
„24. …. Naime, ukoliko bi bilo utvrđeno da je iznos preplate iz konverzije iskorišten u otplati budućih mjesečnih anuiteta (a tako proizlazi iz nalaza vještaka), tada je taj iznos potrebno uračunati u preplaćeni iznos na temelju ništetnih ugovornih odredbi prema pravilima o uračunavanju iz članka 172. ZOO-a.“
Članak 172. Zakona o obveznim odnosima glasi:
„Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.“
Drugim riječima, kod izračuna obeštećenja preplatu utvrđenu konverzijom potrebno je odbiti od zateznih kamata koje su dospjele do dana iskorištenja preplate, jer se u skladu s člankom 172. ZOO-a kod vraćanja dugova najprije plaćaju kamate, pa tek potom glavnica duga, a u ovom slučaju dužnik je OTP banka, dok je potrošačica vjerovnik.
Osim toga, budući da nije zatražena razlika glavnica, a to je iznos koji se dobije kada se od konvertirane glavnice u eurima oduzme stvarna nekonvertirana glavnica u CHF iznosu pomnožena tečajem realizacije kredita, potrošačica može i treba u ponovljenom postupku zatražiti i taj dio koji konverzijom nije bio realiziran, jer zastare nakon preinake tužbenog zahtjeva u dijelu koji se tiče tečaja CHF nema, u skladu s donesenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH od 27. svibnja 2024., Su-IV-123/2024-5 u točci 2., citiramo:
„2. U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.“
Tužiteljicu je u sudskom postupku zastupao hvarski odvjetnik Mirko Butorović.
Nadamo se da će i Vrhovni sud RH konačno ove godine razriješiti Gordijev čvor, dok prvi i drugi stupanj u preko 90 % postupaka sude:
„Potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo na puno obeštećenje!“
