PORSCHE MOBILITI – PRVA PRESUDA ZA CHF KREDIT KOJI NIJE UGOVORILA NITI JEDNA OD BANAKA OSUĐENIH U KOLEKTIVNOJ PRESUDI!

PRVA PRESUDA ZA CHF KREDIT KOJI NIJE UGOVORILA NITI JEDNA OD BANAKA OSUĐENIH U KOLEKTIVNOJ PRESUDI!
PORSCHE MOBILITI, TVRTKA ZA PRODAJU VOZILA UZ KREDITIRANJE, MORAT ĆE ZAJEDNO SA ZATEZNIM KAMATAMA VRATITI POTROŠAČU OKO 50.000 KUNA ZA KREDIT OD 90.000 KUNA!
ZAŠTO I PRAVNE OSOBE NE BI IMALE PRAVO NA NIŠTETNOST VALUTNE KLAUZULE CHF! MI SMATRAMO DA PRAVNE OSOBE TO PRAVO IMAJU!
Zagreb, 26.3.2021. Dočekali smo konačno i prvu nama poznatu presudu za ništetnost valutne klauzule CHF u kreditu ugovorenom kod vjerovnika koji nije osuđen kolektivnom presudom u slučaju franak. Radi se o Porsche Mobilitiju, tvrtki koja prodaje automobile i pritom kreditira kupce.
Konkretno, za kredit od 20.000 CHF odnosno oko 90.000 kuna, Porsche Mobiliti po pravomoćnosti presude morat će vratiti zajedno sa zateznim kamatama oko 50.000 kuna preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja CHF te će platiti još i 13.000 kuna sudskih i odvjetničkih troškova tužitelju. Presudio je to Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Snježani Kozina, a zastupnik potrošača tužitelja bio je odvjetnik Miro Glavaš iz Vinkovaca.
Ukratko, obrazloženja za takvu presudu su sljedeća:
1. Prema ocjeni suda nesporno je da tuženik nije banka, ali je isto tako nesporno da je tuženik registriran između ostalih predmeta poslovanja i za kreditiranje, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite i financiranje komercijalnih poslova te prikupljanje, izradu analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba te za posredovanje pri sklapanju financijskih poslova, djelatnosti kreditnih kartica i dr.
2. Tuženik nije banka, ali je financijska organizacija koja se bavi kreditiranjem što jasno ukazuje da je tuženik trgovac, a tužitelj potrošač kao fizička osoba, te se u konkretnom slučaju prema sudskoj praksi na njihov odnos primjenjuje kako Zakon o obveznim odnosima tako i Zakon o zaštiti potrošača. Na sve ugovorne odnose pa tako i na odnose između trgovaca i potrošača primjenjuju se odredbe članka 269. do 271. Zakona o obveznim odnosima o činidbi kao objektu ugovorne obveze.
3. Unatoč tome što tuženik nije jedna od banaka osuđenih u kolektivnom postupku, meritum presude iz kolektivnog postupka potpuno je primjenjiv u konkretnom slučaju, jer je kreditor na potpuno jednak netransparentan način ugovorio i promjenjivu kamatnu stropu, i valutnu klauzulu CHF, koje su ništetne zbog istih razloga kako je to utvrđeno u kolektivnom postupku za banke.
Udruga Franak ima stav da nije moguće razdvojiti druge kreditore od banaka osuđenih u kolektivnom slučaju franak kada je u pitanju ništetnost ugovorene valutne klauzule CHF. Već imamo čitav niz pravomoćnih potvrda da sve ono što je u kolektivnom postupku suđeno za ništetne kamate vrijedi za sve kreditore, ali i to da pravo na tužbe zbog ništetnih kamata nemaju samo potrošači, nego i pravne osobe. Isto tako, naše je mišljenje kako nije moguće ograničiti da je samo osam osuđenih banaka ugovaralo ništetnu valutnu klauzulu CHF, već je to činjenica i za sve druge kreditore, ali i za druge pravne poslove, kao što je leasing.
Ne možemo zasad tvrditi da ništetnost valutne klauzule CHF vrijedi i za pravne osobe, ali ne vidimo isto tako niti zašto bi pravne osobe bile nepravično izostavljene iz sudske zaštite kada je valutna klauzula CHF u pitanju. Pritom bi se prije svega trebale primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima iz članka 296. kojima je propisano da su ništetne formularne tipske ugovorne odredbe koje su, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokovale očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama na štetu suugovaratelja ili su ugrozile svrhu ugovorenog posla.
Pitamo stoga povodom ugovora s valutnom klauzulom CHF ugovorenim s pravnim osobama, javnost i sve sudove u Republici Hrvatskoj sljedeće:
1. Smatrate li da je ugovorna obveza u poslovnom kreditu vezana za valutnu klauzulu CHF koja je uzrokovala rast kreditne obveze u kunama od 60% do 100% nakon samo nekoliko godina od ugovaranja, uzrokovala neravnopravnost na štetu pravne osobe dužnika u kreditu?
2. Smatrate li da je rast cijene poslovnog kredita od 60% do 100% ugrozio poslovanje pravne osobe dužnika u kreditu, jer su njegove poslovne obveze narasle iznad svih njegovih planova, a počesto i iznad njegovih mogućnosti?
3. Smatrate li da je nepošten i nesavjestan način poslovanja kreditora koji je plasirao kredit u valuti koju nema u bilancama, ali se pritom kompliciranim pravnim derivatima izvan bilance zaštitio od utjecaja rasta tečaja, pri čemu dužnika pravnu osobu ni na koji način nije upozorio i nije zaštitio od potencijalnog rasta tečaja valute koju u Republici Hrvatskoj nitko ne koristi u monetarnom sustavu?
4. Smatrate li da je nepoštena zaštita ulaganja kreditora iz bilance u kunama ili eurima putem valutne klauzule u CHF-u izvan bilance odnosno smatrate li da je to nesavjestan i nepošten način zaštite njegova ulaganja?
5. Smatrate li da je nepoštena zaštita ulaganja kreditora koja za 300% pa sve do 600% premašuje stopu inflacije odnosno smatrate li da je to nepošten način zaštite ulaganja?
Ukoliko su vaši odgovori od 1. do 5. potvrdni, onda po našem mišljenju i pravne osobe imaju pravo utvrđivati i utvrditi ništetnost valutne klauzule CHF u svojim kreditima. Mi ćemo svemu tome dodati još i to da u Njemačkoj ta zaštita postoji, Udruga Franak već je prije izvijestila o tome da je banka koja je ugovorila CHF kredit s pravnom osobom Sjevernom Rajnom Vestfalijom, morala na temelju sudske presude taj kredit obračunati kao da je od početka bio u eurima. Ne vidimo razlog da se isti takav princip ne primijeni i na pravne osobe u Hrvatskoj!
Pozivamo sve potrošače koji nisu konvertirali kredite, bez obzira što ih nisu ugovorili u jednoj od osam banaka osuđenih u kolektivnom slučaju franak, da se konzultiraju s odvjetnicima i tuže kreditora zbog kredita ili leasinga s valutnom klauzulom CHF.
Pozivamo sve pravne osobe da deklaratorno tuže kreditore zbog ugovora s valutnom klauzulom CHF, dok zahtjev za isplatu mogu onda postaviti nakon što dobiju pravomoćno utvrđenje ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli. Deklaratorna tužba neće izazvati velike troškove u slučaju da ipak sudovi ne utvrde ništetnost, koja po nama mora biti utvrđena.
Za više savjeta, javite se na mail:
franak.tuzbe@gmail.com

 

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email