Zagreb, 26. studenoga 2020.

Pozivamo Hrvatski sabor i Vladu RH da predložene izmjene Ovršnog zakona pojačaju određenim mjerama kojima bi se omogućilo umanjenje troškova ovršnog postupka za sve potrošače ovršenike!

Pozivamo Vladu RH da amandmanima dodatno zaštiti ovršenike od prekomjernih troškova i nezakonitih ovrha!

Pozdravljamo određene pomake nabolje u prijedlogu izmjena Ovršnog zakona, ali smatramo to nedovoljnim. Hrvatsko pravo i pravo EU omogućuju da se ostvare daleko veći pomaci nabolje, pa u tome smislu predlažemo, ali i zahtijevamo, sljedeće:

1. Da se izričito zabrani ovrha nekretnina koje su opterećene hipotekama iz nepoštenih kredita, a na temelju presude Suda EU C-407/18. Predloženim izmjenama djelomično je prihvaćena intencija te presude, pa je omogućeno da se ovrha nekretnine odgodi na maksimalno 30 dana do podnošenja tužbe za nedopuštenost ovrhe, ako postoji vjerojatna ništetnost ugovornih odredaba. Intencija presude C-407/18 nije time potpuno usvojena. Naime, ukoliko postoje ništetne ugovorne odredbe u ugovoru na temelju kojega se ovrha provodi, onda se ovrha mora odgoditi sve dok se ne razriješi prije svega pitanje restitucije zbog nepoštenih odredaba. Budući da imamo u Hrvatskoj 125.000 ugovorenih CHF kredita, svaki takav kredit sadrži najmanje dvije nepoštene ugovorne odredbe, a to su odredbe o valuti i kamati, o predmetu i cijeni. Tako imamo već i pravomoćno utvrđenje ništetnosti dvaju takvih ugovora. U skladu s presudom C-407/18 potrebno je izričito zabraniti ovrhu nekretnine za svaki takav kredit sve dok se ne utvrdi koliko novca banka mora vratiti potrošaču zajedno sa zateznim kamatama te je tek po utvrđenju stvarnoga stanja duga moguće pokrenuti ovrhu nekretnine ako bi i nakon toga potrošač imao dugovanje veće od 40.000 kuna koje ne bi nikako mogao namiriti.

2. Da se propiše kako veliki trgovci s velikim prihodima preko neke granice (npr. preko 3 milijuna kuna godišnje), nemaju pravo naplaćivati troškove odvjetnika od potrošača ovršenika, ako su za pokretanje ovrhe koristili odvjetničke usluge, nego da u tome slučaju taj trošak sami snose. Takva odredba odnosila bi se na sve odvjetničke troškove nastale prije pokretanja sudske parnice, a u slučaju pokretanja sudske parnice za proglašenje ovrhe nedopuštenom, troškove bi platio onaj tko je parnicu izgubio.

3. Da se propiše kako se kod naplate dugova od potrošača najprije naplaćuje trošak, potom glavnica i tek na kraju zatezna kamata. Takva odredba mogla bi i trebala bi imati retroaktivno djelovanje na sve aktivne ovrhe koje još uvijek nisu ostvarene do kraja.

4. Da se propiše kako zatezna kamata ne smije prijeći visinu glavnice, također samo u slučaju potrošačkih ovrha.

Mi smo uvjereni da su naši prijedlozi realni, da su ostvarivi, i da bi se njihovim usvajanjem itekako olakšao položaj ovršenika potrošača, koji su u posebno teškom položaju za vrijeme aktualne zdravstvene krize koja je uzrokovala gospodarsku, a posljedično i sociološku krizu hrvatskom društvu.