MOŽE LI VRHOVNI SUD RH DONIJETI ODLUKU KOJOM ĆE OSVJETLATI OBRAZ HRVATSKOG PRAVOSUĐA?
Poznato nam je da je za 13.12.2022. zakazana sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda RH na kojoj će biti zauzeto pravno shvaćanje o pravnim učincima Sporazuma o konverziji.
Znamo i da na toj sjednici može odlučivati 22-oje sudaca i sutkinja Vrhovnog suda Građanskog odjela:
Damir Kontrec, predsjednik Građanskoga odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Goranka Barać-Ručević, Željko Glušić, Ljiljana Hrastinski Jurčec, Gordana Jalšovečki, doc. dr. sc. Jadranko Jug, mr. sc. Dražen Jakovina, Dragan Katić, Viktorija Lovrić, Mirjana Magud, Branko Medančić, Darko Milković, Željko Pajalić, Marina Paulić, Slavko Pavković, mr. sc. Igor Periša, prof. dr. sc. Ante Perkušić, Đuro Sessa, Renata Šantek, Željko Šarić, Ivan Vučemil, Jasenka Žabčić.
https://www.vsrh.hr/suci.aspx
Znamo i da 55000 OBITELJI već godinama čeka na odluku Vrhovnog suda, a preko jednog desetljeća te iste obitelji podnose teret nezakonitih kredita stranih banaka koje posluju u Hrvatskoj i koje su pod okriljem HNB-a pljačkale hrvatske građane.
22-oje sudaca i sutkinja odlučuju o sudbinama i egzistenciji 55 000 obitelji. Djeluje pomalo zastrašujuće, zabrinjavajuće.
Možemo ih idealizirati, možemo pragmatično i racionalno sagledati okruženje u kojem živimo uključujući i pravosuđe u Hrvatskoj, kojem je možda i neopravdano nalijepljena etiketa nepravednog, politiziranog, kompromitiranog, no svakako ćemo uskoro doznati na vlastitoj koži od čega su sazdana mišljenja 22-oje sudaca i sutkinja Građanskog odjela Vrhovnog suda.
Jesu li spremni izdići se iz percepcije kakvu nažalost imaju u javnosti te konačno potvrditi argumente iz presuda europskih sudova o potrošačkim pravima ili će pokleknuti pred navalom bankarskih lobija te posrnuti pred očima naroda i biti percipirani u očima javnosti kao izdajnici.
Kao što je i aktualna politička vlast izdala dužnike besramno lažući u očitovanju dostavljenom EU sudu po predmetu C-567/20, za razliku od Europske komisije koja je jasno i glasno rekla da se potrošačima mora omogućiti puna restitucija, pa makar i zakon to izričito branio (mada naš zakon to nije branio niti jednim retkom).
Pitamo se, hoće li se 22-oje sudaca i sutkinja prisjetiti svojih mladenačkih ideala pri odabiru profesije koja ih je dovela na poziciju najviše sudačke dužnosti, jer ova odluka je možda i najvažnija odluka u njihovim karijerama upravo zbog tog bitnog faktora njihovog glasa koji će imati dalekosežne posljedice na živote tisuća i tisuća ljudi, njihovih susjeda, sugrađana, njihovog naroda.
Ova odluka je nedvojbeno jedna od onih koju će ostaviti u nasljeđe svim budućim pravnicima, koji će je analizirati i promatrati u svjetlu obnašanja sudačke dužnosti kao primjera osobnih i profesionalnih kvaliteta kao i sudačke nezavisnosti.
Po ovoj povijesnoj odluci će biti zapamćeno 22-oje sudaca i sutkinja Građanskog odjela Vrhovnog suda, ona će ujedno i obilježiti njihovo profesionalno djelovanje te će kao krunu njihovih karijera, u kojima obnašaju jedno od najčasnijih zvanja, pred očima javnosti i struke svima demonstrirati jesu li bili dostojni obavljanja sudačke dužnosti djelujući u skladu s hrvatskim pravom i pravom EU-a.
Ta odluka bit će životna ocjena njihova rada koju će izreći sami sebi.
Teško je pisati ovu objavu, a ne biti patetičan, zadržati emociju bez pretjerane ekspresije, no neizostavna misao koja nas prati jest kolektivna presuda i njezini učinci, a koja je i prije koji dan u Strasbourgu dobila još jednu potvrdu – a to je DA su nas banke opljačkale i da su SVI hrvatski i EU sudovi to utvrdili i potvrdili.
22-oje sudaca i sutkinja Vrhovnog suda itekako dobro znaju da bi samo utvrđenje ništetnosti bez prava na obeštećenje bilo besmisleno i proturječno odlukama europskog suda koje zahtijevaju pravo na restituciju potrošača vraćanjem ne samo u pravnu već i u činjeničnu početnu situaciju kao da nepoštenih odredbi nema.
Preostaje nam strpjeti se još nekoliko dana, kao što već godinama strpljivo čekamo, bez ijednog incidenta, bez demonstracija, bez konflikata, isključivo koristeći se demokratskim metodama dok su mnogi od nas okretali glave, da konačno saznamo živimo li u devastiranom sustavu u potpunosti podleglom interesnom mentalitetu na svim razinama vlasti ili ćemo istodobno sa šengenskim okruženjem dočekati jedinstvenu primjenu prava europske unije te tako potvrditi da Vrhovni sud ne odstupa od prakse europskog suda.
Udruga Franak