HUB-OV DIREKTOR ADROVIĆ IZNOSI NEISTINE I SPINOVE U VEČERNJEM LISTU!

U Večernjem listu 6. ožujka 2021. objavljen je izvrstan članak novinarke Valentine Wiesner pod naslovom „Švicarac na sudu“. Novinarka je sažeto i jednostavno putem nekih od aktera u slučaju franak ukazala koja su prava i mogućnosti oštećenika u slučaju franak te koja su još nerazjašnjena pravna pitanja. Kao i kod svakoga drugog izvornog novinara, dio prostora je dobio i HUB-ov direktor Zdenko Adrović, koji je kao i svaki put dosad, iznosio neistine i time je pokušao umanjiti značaj kolektivne presude, ali i značaj presude Ustavnog suda kojom su odbačene sve ustavne tužbe banaka.
Zbog toga, mi moramo reagirati, i upozoriti da je već degutantna ta potreba Hrvatske udruge banaka da odvraća potrošače od tužbi, umjesto da se njezine članice pospu pepelom i priznaju svoju krivnju u financijskoj pljački stoljeća u kojoj je opljačkano 125.000 hrvatskih obitelji s kreditima u švicarcima, ali i još nekoliko stotina tisuća obitelji s kojima su banke ugovorile nepoštene kamatne stope u euro i kunskim kreditima. U nastavku upozoravamo na HUB-ove spinove.
Ponajprije Adrović spina oko pitanja na Sudu EU, pa on kaže kako HUB očekuje da će Sud EU potvrditi rješenje iz oglednog postupka. Pitanje oglednog postupka potpuno je nebitno, i Adrović zanemaruje pitanje po predmetu C-567/20, a to je jedino bitno pitanje vezano za konvertirane kredite. Po tome pitanju će se utvrditi na Sudu EU imaju li potrošači koji su konvertirali CHF u EURO pravo na restituciju na temelju financijskog vještačenja. Poručujemo gospodinu Adroviću da je to jedino bitno pitanje, i da prestane spinati javnost pričama i bajkama o rješenju Vrhovnog suda iz oglednog postupka, koji je očigledno pokrenut na temelju HUB-ovih želja koje su prije pokretanja postupka kružile mjesecima medijskim prostorom, uz svesrdnu pomoć nekih profesora prava izgubljenih u prostoru i vremenu.
Tvrdnja kako su djelomično ništetni predmet i cijena suprotna je pravu EU, i takvi stavovi pojedinih sudaca na kraju će se pokazati pogrešnima. Sud EU u čitavome nizu svojih presuda utvrdio je da nije moguće utvrđivati djelomičnu ništetnost ugovornih odredaba te da nije moguće ništetnu odredbu zamijeniti drugom, osim ako je to u interesu potrošača. Zaključno, Sud EU rekao je jasno u presudama C-118/17 i C-260/18 – ako je ništetna valuta kredita, ništetan je cijeli ugovor!
Pozivanja Adrovića na izdvojena mišljenja triju ustavnih sudaca koji su glasali protiv odbacivanja ustavnih tužbi, još je jedan pokušaj zbunjivanja javnosti. Izdvojena mišljenja potpuno su irelevantna, i nebitna, odluka je donesena velikom većinom 10:3 za odbacivanje ustavnih tužbi banaka. Uglavnom se u izdvojenom mišljenju govori da je prije konačne odluke VSRH trebalo uputiti prethodno pitanje Sudu EU. To bi bilo točno samo u slučaju da Sud EU već nije odlučivao o takvim pitanjima. Sud EU je u predmetu C-186/16 utvrdio kriterije za utvrđivanje ništetnosti valutne klauzule, i te kriterije u potpunosti je ispunio sudac Dobronić već na prvome stupnju. Upravo na temelju ispitivanja poštenosti valutne klauzule u skladu s kriterijima Suda EU sudac Dobronić donio je kolektivnu presudu, koju je obrazložio vrlo temeljito i opširno. Sud EU već je odlučio čak i o konverzijama po predmetima C-118/17 i C-452/18, ali nažalost Vrhovni sud još uvijek o tome ima dvojbe, pa će Sud EU morati ponovo odlučivati o pravu potrošača na restituciju nakon konverzije. Stoga je očigledno da je Ustavni sud pravilno odlučio, jer je pitanje ništetnosti CHF na Sudu EU već razrađeno vrlo detaljno i opširno. Dapače, novo odgađanje konačne odluke stvorilo bi konfuziju među potrošačima oštećenicima, ali i među sucima građanskih sudova.
Zaključujemo kako osuđene banke nemaju nikakve šanse bilo što postići na Europskom sudu za ljudska prava, koji nije žalbeni sud, jer on ne može ponoviti postupak, a ne može niti ukinuti, niti mijenjati, niti preinačiti odluke domaćih sudova, kako je to nedvojbeno objašnjeno na stranicama Vlade RH, Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava.
HUB-u i njegovim plaćenicima preostaje samo spinati medijski prostor, ali sve im je uzalud, deseci tisuća novih tužbi stiže! 20 milijardi kuna banke moraju platiti oštećenim potrošačima!
Udruga Franak

 

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email