HNB JE SVOJIM ODGOVOROM UDRUZI FRANAK NEDVOJBENO POTVRDIO DA JE SUODGOVORAN S BANKAMA ZA NEZAKONITE KAMATE UGOVORENE U NEKOLIKO STOTINA TISUĆA KREDITA!

Zagreb, 25. veljače 2022.
Utvrdili smo, bez ikakve sumnje, da je HNB suodgovoran za nezakonito ugovorene kamatne stope u nekoliko stotina tisuća kredita ugovorenih prije 2013. godine, i to bez obzira na valutu kredita. HNB je, dapače, optužio samog sebe za taj krimen.
Naime, postavili smo pitanje HNB-u vezano za česta pitanja i odgovore koji su se nalazili na web stranicama HNB-tijekom perioda 2000. do 2013., upravo u vrijeme kada su banke masovno ugovarale nezakonite promjenjive kamatne stope u gotovo svim kreditima, kako potrošačkim, tako i u poslovnim kreditima.
Postavili smo pitanje HNB-u koje je glasilo:
„Na stranicama Hrvatske narodne banke, u dijelu na kojemu su se nalazila česta pitanja i odgovori vezano za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja, tijekom 2012. i 2013. godine pod rednim brojem 1. nalazilo se pitanje i odgovor vezano za promjenjive kamatne stope. Molimo da nas obavijestite kada je točno odnosno kojeg točno datuma sa stranica HNB-a maknuto pitanje i odgovor pod rednim brojem 1. iz priloženog dokumenta. Odgovor nam je izuzetno važan zbog analize ponašanja hrvatskih banaka tijekom zadnjih 20 godina u vezi s određivanjem kamatnih stopa u potrošačkim ugovorima o kreditu.“
Konkretno, radilo se o sljedećem pitanju i odgovoru koji su bili na webu HNB-a sve do rujna 2013:
1. Pitanje
Promjenjiva kamatna stopa i uloga/ovlasti HNB-a, promjenjiva kamatna stopa – koji su razlozi njezine promjene?
Odgovor (inkriminirajući dijelovi odgovora):
„Promjenjiva kamatna stopa može biti administrativno promjenjiva…
U svojim ponudama građanstvu (potrošačima) banke koje posluju u Republici Hrvatskoj uobičajeno svoje kreditne i depozitne proizvode nude uz administrativno promjenjivu kamatnu stopu – kamatnu stopu čija se visina mijenja po odluci uprave banke.
S tim u svezi, a u kontekstu ovlasti HNB-a nad odlukama uprava banaka u smislu promjene takvih kamatnih stopa, možemo vas informirati da je HNB nadležan za kontrolu zakonitosti poslovanja kreditnih institucija, među kojima su i banke. Međutim, u tržišnim gospodarstvima kakvo je i hrvatsko središnja banka nema zakonskih ovlasti intervenirati u pojedinačnim ugovornim odnosima poslovne banke i njezina klijenta, a posebno ne može zadirati u cjenovnu politiku banke u obliku određivanja kamatne stope po kojoj će ona plasirati kredite. Visina je kamatne stope odraz poslovne strategije svake banke pojedinačno. Tako uvjete kreditiranja fizičkih i pravnih osoba poslovne banke utvrđuju samostalno bez upletanja središnje banke.
Zaključno, držimo bitnim pojasniti i da promjenjivost administrativno promjenjivih kamatnih stopa na kredite kod banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj uobičajeno ovisi o trošku izvora sredstava, trošku regulacije, premiji rizika i kamatnoj marži, ali i o kretanjima kamatnih stopa na slične proizvode kod konkurencije. Također naglašavamo i da su banke na poticaj HNB izradile dokumente u kojima se detaljno objašnjava promjenjivost administrativno promjenjive kamatne stope (o čemu i kako ovisi, u kojim vremenskim intervalima banka razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope i sl.). Ti su dokumenti dostupni na internetskim stranicama banaka te u njihovim poslovnicama. Daljnja dorada i razrada spomenutih dokumenata ovisi također o reakcijama i zahtjevima klijenata pojedine banke.“
Na naše pitanje, HNB je odgovorio da su to pitanje i odgovor na webu HNB-a stajali sve do rujna 2013. godine! Objašnjava to HNB činjenicom da su tek 2013. zakonski bili propisani parametri za ugovaranje promjenjivih kamatnih stopa.
To je corpus delicti sudioništva HNB-a u bankarskoj pljački stoljeća. HNB je time sam sebe optužio za sudioništvo u pljački stoljeća u kojoj su banke u stotinama tisuća kredita ugovarale neodredive i time ništetne promjenjive kamatne stope, i na temelju čega su hrvatske potrošače, ali i pravne osobe, opljačkale za više milijardi kuna. Jedan dio pljačke banke su počinile na tečaju švicarca, a drugi dio pljačke na kamatama, za koji je HNB apsolutno suodgovoran s bankama zbog nečinjenja.
Krimen HNB-a u svemu tome jest sljedeći:
1. HNB nikada nadzorom nije utvrdio da banke ugovaraju promjenjive kamatne stope na nezakonit način.
2. HNB je na svojim web stranicama namijenjenim potrošačima i zaštiti potrošača sve do rujna 2013. držao pitanje i odgovor iz kojeg se zaključuje kako HNB ne vidi ništa sporno u tome da banke svojim odlukama utvrđuju promjenu visine kamatne stope u već ugovorenim kreditima.
3. HNB se pravda time da prije 2013. nisu bili propisani parametri za ugovaranje promjenjivih kamatnih stopa, i time „oslobađa“ sebe i banke od bilo kakve odgovornosti, ali to opravdanje nije utemeljeno na zakonu. Naime, Zakonom o obveznim odnosima, u člancima 269. do 272. jasno je i nedvojbeno propisano da ugovorna činidba mora biti ili određena ili odrediva. Ako je ugovorena fiksna kamatna stopa, onda se radi o određenoj činidbi, koja ostaje fiksna cijelo vrijeme otplate kredita. Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, onda se moraju ugovoriti podaci na temelju kojih se kamatna stopa u budućnosti mijenja, i pritom ti podaci ne smiju ovisiti o volji niti jedne od ugovornih strana. To znači da je jednostrana diskrecijska odluka banke o promjeni kamatne stope bila nezakonita i prije 2013. unatoč tomu što je HNB tvrdio, a i dan danas tvrdi da su banke sve radile po zakonu.
4. Sve opisano pod 1. do 3. utvrđeno je pravomoćno sudski kako u kolektivnom sudskom postupku u slučaju franak koji se odnosi na 125.000 kredita, tako i u desecima pravomoćnih sudskih presuda na temelju kojih su banke već vratile preplaćene kamate i platile pripadajuće zatezne kamate dužnicima iz euro i kunskih kredita, kako potrošačima, tako i pravnim osobama.
Procjenjujemo da osim 125.000 potrošača sa švicarcima, još 400.000 potrošača i pravnih osoba s kunskim i euro kreditima ugovorenim prije 2013. ima pravne temelje za tužbe radi vraćanja preplaćenih kamata, u ukupnom iznosu između 5 i 10 milijardi kuna.
HNB je morao nadzorom utvrditi nepravilnosti u masovnom ugovaranju nezakonitih kamatnih stopa, ali je HNB umjesto toga takvo ugovaranje kamatnih stopa podržavao svojim nečinjenjem, ali i aktivnim javnim povlađivanjem bankama za takav način ugovaranja kamatnih stopa.
Smatramo da je čitava struktura HNB-a promrežena ljudima kojima tamo nije mjesto, počevši od guvernera Vujčića koji se brani nepoznavanjem prava, preko bivšeg odvjetnika viceguvernera Bojana Frasa pa sve do čitavog odjela za zaštitu potrošača koji ne ispunjava svoju svrhu, nego je dapače nezakonitim javnim tumačenjima pomogao bankama da nezakonito posluju u Republici Hrvatskoj.
Ono što bi u najmanju ruku trebali učiniti u HNB-u jest sljedeće:
1. Naložiti bankama osuđenim u kolektivnom postupku da pri otvaranju njihovih web stranica prva informacija bude upravo ta da se radi o banci osuđenoj u kolektivnom postupku te da svi potrošači koji su ugovarali švicarce imaju pravo tužbom od te banke dobiti preplaćeni novac.
2. Preporučiti bankama osuđenim u kolektivnom postupku da vrate preplaćeni novac zajedno sa zateznim kamatama potrošačima koji su ugovorili švicarce.
3. Na svojem webu informirati potrošače o njihovim pravima u slučaju franak, ali i o tome da svi potrošači koji su ugovarali kredite prije 2013. godine imaju pravo na tužbe za preplaćene kamate, ako su ugovorili promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke.
Ukoliko HNB ne učini sve opisano, to će značiti da HNB i dalje štiti i podržava banke u zadržavanju nezakonite dobiti ostvarene u pljački stoljeća, za koju procjenjujemo da iznosi između 20 i 40 milijardi kuna za sve valute kredita, od čega se veliki dio odnosi na razliku tečaja u CHF-u, ali se jedna četvrtina toga iznosa odnosi na preplaćene kamate po svim valutama kredita ugovorenih prije 2013. godine.
Nečinjenje inspekcija i Vlade RH u tome smislu samo su produljena ruka neaktivne politike HNB-a te su građani prepušteni isključivo sami sebi i jedini način da ostvare vraćanje svojeg novca iz banaka sudski su postupci. Udruga Franak pritom je jedina organizirana udruga koja im aktivno u tome pomaže. Sama činjenica da do danas Vlada RH nije dala legitimaciju Udruzi Franak za kolektivne tužbe ukazuje na to da Vlada RH staje uz bok HNB-u i pomaže bankama da zadrže novac koji im ne pripada.
PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email