Na portalu sudske prakse Vrhovnog suda RH 14.12.2023. objavljena je šesta presuda Vrhovnog suda kojom je potvrđena djelomična ništetnost temeljnog ugovora s valutnom klauzulom CHF koji je 2016. konvertiran u kredit s valutnom klauzulom u eurima.

Vijeće Vrhovnog suda RH u sastavu sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušićačlana vijeća, Željka Pajalićačlana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, presudom Rev-1070/2019, 21. prosinca 2022. odbilo je reviziju Addiko banke i time je potvrdilo pravomoćnu presudu Županijskog suda u Šibeniku, kojom je utvrđena ništetnost promjenjive kamatne stope u konvertiranom kreditu.

Presuda se nalazi na portalu sudske prakse, na linku:
https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf…

Najvažniji dio te presude pod točkama 8. do 10. glasi:

„8. Tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnom odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope sadržane u članku 6.2. Ugovora o kreditu broj 366-15/2007 koji su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor sklopili dana 5. ožujka 2007., pravomoćno je prihvaćen na temelju čl. 322. i 324. ZOO, jer tijekom postupka izvršena konverzija nema za pravni učinak konvalidaciju ništetne odredbe, jer ništetna odredba ne postaje valjana kada uzrok ništetnosti naknadno nestane, dok se u konkretnom slučaju, po mišljenju drugostupanjskog suda, ne radi o zabrani manjeg značenja (čl. 326. ZOO) uslijed koje se prigovor ništetnosti ne bi mogao isticati.

9. Neosnovano revident smatra kako je odgovor na postavljeno pravno pitanje negativan. Naime, u vezi s tim pitanjem ukazuje se na odluku ovoga suda broj Rev-2868/2018 od 12. veljače 2019. kojoj se obrazloženje temelji na sljedećem pravnom shvaćanju: ‘Prema ocjeni ovog suda, sama činjenica da su stranke sklopile 19. siječnja 2016. dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditu (“Narodne novine”, broj 102/15) konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR – kojim su odredbe iz Ugovora o namjenskom kreditu od 21. lipnja 2007. izmijenile u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te je postignut sporazum o raspolaganju preplatom – ne znači da je korisnica kredita izgubila pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.’

10. U navedenoj odluci ovoga suda također je izraženo pravno shvaćanje da ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan niti kada uzrok ništetnosti naknadno nestane osim u izuzetnim slučajevima kad je zabrana manjeg značaja i u cijelosti je ugovor ispunjen, a što nije u slučaju kao kod sklapanja ugovora o kreditu s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom.“

Drugim riječima, konverzijom CHF kredita pri čemu je nepoštena promjenjiva kamatna stopa izmijenjena na način da su aneksom utvrđeni parametri promjene kamatne stope, nije uklonjena ništetnost ugovorne odredbe o kamatnoj stopi koja je nastala na početku ugovornog odnosa i retroaktivno ta ništetnost vrijedi od početka ugovornog odnosa.

To je upravo suprotno tumačenjima banaka kako je konverzija retroaktivna i vrijedi od početka ugovornog odnosa. Naprotiv, ta šesta revizija, kao i svih ostalih 5 revizija u korist potrošača s konvertiranim kreditima govori upravo o tome da je retroaktivna samo ništetnost ugovora, ali ne i konverzija ugovora u švicarcima koja u svakom pojedinom slučaju vrijedi upravo od dana kada je potpisan aneks radi konverzije.

Ne vidimo niti jedan opravdani razlog zbog kojeg Građanski odjel Vrhovnog suda toliko dugo nije odlučio o pravima potrošača s konvertiranim kreditima na preplaćene anuitete, budući da su sve revizije koje govore o deklaraciji ništetnosti, njih šest dosad, od kojih su dvije potvrđene čak i na Ustavnom sudu, presuđene u korist potrošača, a protivno zahtjevima banaka.

Udruga Franak

PODIJELI: