• Udruga Franak ostvarila je još jednu u nizu velikih sudskih pobjeda prije konačnog obračuna s nepoštenom bankarskom praksom u kreditiranju potrošača
• Vrhovni sud RH u ponovljenom postupku u kolektivnom sudskom procesu prihvatio je reviziju Udruge Franak
• Visoki trgovački sud mora ponovo odlučivati o nepoštenosti valutne klauzule CHF za svih 8 tuženih banaka te o nepoštenosti promjenjive kamatne stope za Sberbank
• Od dana odluke VSRH 3. listopada 2017. na snazi je ponovo prvostupanjska presuda suca Radovana Dobronića – očekuje se njezina potvrda na višem sudu te kraj agonije za sve CHF dužnike!

Zagreb, 26. listopada 2017.  Koordinator Udruge Franak Denis Smajo, odvjetnica Nicole Kwiatkowski i zastupnik SNAGE Goran Aleksić održali su u Hrvatskome saboru konferenciju za novinare radi obavještavanja javnosti o ponovljenoj reviziji Vrhovnoga suda RH u slučaju Franak.

Krajem 2016. Ustavni sud RH prihvatio je ustavnu tužbu protiv revizije Vrhovnoga suda RH u slučaju Franak, nakon čega je VSRH morao ponovno odlučivati o tome predmetu. Nakon nedavne presude Suda EU u rumunjskome slučaju C-186/16, konačno je i Vrhovni sud RH donio svoju novu odluku te prihvatio reviziju Udruge Franak. Svojom odlukom je Vrhovni sud RH ukinuo presudu Visokoga trgovačkog suda u vezi s valutnom klauzulom CHF za svih 8 tuženih banaka te u vezi s promjenjivom kamatnom stopom za Sberbank, i vratio je postupak na ponovno odlučivanje Visokome trgovačkom sudu. To znači da Visoki trgovački sud mora ponovo odlučivati o nepoštenosti valutne klauzule CHF te o nepoštenosti promjenjive kamatne stope za Sberbank.

Iz presude je očigledno da je slučaj C-186/16 itekako utjecao na kolektivni slučaj Franak u Republici Hrvatskoj.

Nakon svega, očekuje se potvrda presude suca Radovana Dobronića, i potom konačno obeštećenje za sve CHF dužnike.

U ponovljenoj reviziji Vrhovni sud je naglasio:

• Da se mora uvažiti sva relevantna sudska praksa Suda EU kod ponovljenog postupka.
• Da se mora utvrditi kakva su objektivna saznanja o valutnoj klauzuli CHF imali potrošači kod ugovaranja kredita.
• Da se utvrdi na koji su način potrošači bili informirani o VK CHF radi procjene njihovih ekonomskih rizika u budućnosti, pri čemu se moraju uzeti u obzir i oglašavanja banaka o takvim kreditima.
• Da se mora utvrditi jesu li potrošačima banke jasno objasnile mogućnost porasta tečaja u budućnosti i što to znači za njih.
• Da se mora utvrditi je li se ugovaranjem valutne klauzule CHF uistinu stvorila znatna neravnoteža između banke i potrošača.

Naglašavamo da nakon svega VTS mora uzeti u obzir sljedeće činjenice, na koje banke nikada nisu upozorile svoje klijente:

• HNB štiti tečaj kune u odnosu na euro, dok to isto ne radi u odnosu na CHF.
• CHF je sigurna luka, to je valuta u koju bježi kapital u vrijeme gospodarskih kriza.
• CHF u monetarnom sustavu RH postoji u beznačajnim veličinama u odnosu na CHF kredite.
• Pokriće za CHF kredite nije u bilanci banaka, nego u vanbilanci. To znači da CHF-a kao stvarnog novca u bitnim količinama nema.
• Međunarodni monetarni fond je upozoravao počevši od 2000. godine višekratno na mogući rast tečaja CHF u odnosu na euro, a to znači i na rast u odnosu na kunu – kasnije se to uistinu i dogodilo, i to čak značajno više nego je prognozirano.

Sve navedeno jest dokaz da je CHF valutna klauzula ugovorena na nepošten način.

Sve opisano banke su morale objasniti svojim budućim klijentima prije ugovaranja kredita, međutim, one to nisu učinile, pa stoga takve ugovorne odredbe na kraju moraju biti proglašene nepoštenima i ništetnima.

Što se tiče Sberbank, ta banka je ugovarala promjenjivu kamatnu stopu s tri promjenjiva elementa, od kojih je samo jedan bio odrediv – a to znači da je takva kamatna stopa nepoštena, i time ništetna.

Očekujemo nove bankarske spinove o njihovu poštenju, o tome kako ništa nisu znale o nestabilnosti CHF-a te o tome kako su one svakako upozorile potrošače na sve zamke tečaja CHF u odnosu na kunu.

Ovaj put – ništa im neće pomoći. Sud EU-a i njegova sudska praksa nedvojbeno su dokazali da bankarsko poslovanje s valutnim klauzulama kojih nema u monetarnom sustavu pojedine zemlje – nije pošteno poslovanje savjesnog poslovnog subjekta, već je to naprotiv namjerno dovođenje dužnika u zabludu, s jedinom svrhom da se zaradi ekstra profit kroz kamate i kroz derivatne poslove s valutama te da se privuče što više klijenata zavaravajućim oglašavanjem o navodno povoljnim kreditima, koji se kasnije pretvaraju u noćnu moru za dužnike, što se uistinu i dogodilo.

Ponavljamo, Francuska je već presudila CHF-u, na tome putu su Slovenija i Rumunjska, red je i na Hrvatsku da učini isto.

Vjerujemo u konačnu pobjedu i obeštećenje svih oštećenih dužnika.

Za kraj moramo reći i to – od 3. listopada 2017. na snazi je prvostupanjska presuda suca Radovana Dobronića, najboljeg suca u Republici Hrvatskoj!

Udruga Franak!
Udruga Franak neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ju je stvorilo!

PODIJELI: