UDRUGA FRANAK OČEKIVALA JE PROAKTIVNU ULOGU USTAVNOGA SUDA, KOJA SE NIJE OSTVARILA

Nakon pokrenutih aktivnosti oko utvrđivanja ustavnosti oglednog postupka Gos-1/19 i ustavnosti rješenja donesenog u tome oglednom postupku, Ustavni sud donio je 8. svibnja 2020. prvu presudu kojom se odbacuje jedna od ustavnih tužba po tome pitanju. Zaključujemo da će i sve ostale tužbe biti odbačene.

Ustavni sud donio je takvu odluku zbog toga jer u oglednom postupku nije odlučeno o biti niti jedne pojedinačne stvari, niti o bilo čijem pravu ili obvezi na temelju pojedinačne sudske presude. To znači da će se kao i dosad, tek nakon završetka pojedinačnog postupka kojim se utvrđuje pravo na obeštećenje moći pokrenuti ustavna tužba, ako jedna od parničnih stranaka nije zadovoljna presudom.

Odluka Ustavnoga suda šablonska je i očekivana, međutim to je bila prilika da Ustavni sud preuzme proaktivnu ulogu vezano za novi pravni institut oglednog postupka nakon kojega ne postoje nikakvi pravni lijekovi i da provede kontrolu njegove ustavnosti, što je uostalom glavna zadaća Ustavnog suda. Nadali smo se da će Ustavni sud ipak zauzeti konkretno stajalište o spornom pravnom pitanju i time ukazati na očigledni propust Vrhovnoga suda RH u odlučivanju o pokretanju oglednog postupka. Naime, VSRH pokrenuo je ogledni postupak o pitanju koje je potpuno nevažno za sudske postupke, i to za čak 18.000 privatnih postupaka kojima se utvrđuje pravo potrošača na obeštećenje do dana konverzije CHF u euro. U tim postupcima uopće se ne postavlja pitanje ništetnosti sporazuma o konverziji. Time je Ustavni sud odgodio odgovor na pitanje o našim pravima na obeštećenje, koji je toliko očigledan i kristalno jasan svima koji razumiju pravo EU.

Osim toga, Vrhovni sud je prekršio pravo Unije kada nije postavio pitanje Sudu EU o predmetu odlučivanja, i to bez ikakva obrazloženja u rješenju iz oglednog postupka. I na to je Ustavni sud, zasad, zatvorio oči.

Mi ćemo, kao što smo već najavili, pokrenuti prethodna pitanja prema Sudu EU, kojima ćemo tražiti načelno sljedeća utvrđenja:
1. Jesu li ništetni temeljni CHF ugovori s nepoštenom valutnom klauzulom i nepoštenom kamatnom stopom.
2. Imaju li pravo potrošači koji su konvertirali CHF u Euro na restituciju u skladu s presudom Suda EU C-118/17.

Uopće ne sumnjamo u pozitivne odgovore na oba pitanja, uopće ne sumnjamo da će na kraju u Hrvatskoj sve biti riješeno točno onako kako je to već zacrtao Sud EU svojim prijašnjim odlukama.

Ono što nas žalosti jest činjenica da ćemo još najmanje godinu dana čekati na konačno rješenje slučaja franak za Republiku Hrvatsku, koje će ipak na kraju stići iz Luksemburga, umjesto da stigne iz Zagreba. Sve to možemo zahvaliti sporosti sudskoga sustava u Republici Hrvatskoj, i to prije svega sporosti visokih sudova, jer prvostupanjski Trgovački sud u Zagrebu odluku je donio davne, davne 2013. godine, dok mi 2020. još uvijek nemamo sva pravna pitanja jasno riješena na visokim sudovima. Ustavni sud je svojom striktnom primjenom tehničkih mjerila također pridonio tome da moramo i dalje čekati, a mogao je svakako ući u meritum i srušiti rješenje iz oglednog postupka, jer to rješenje obični je pamflet koji su banke naručile, a Vrhovni sud RH isporučio.

Idemo dalje do konačne pravde!

Udruga Franak

PODIJELI: