PRESICA UDRUGE FRANAK O PRESUDI SUDA EU C-118/17
PRESUDOM C-118/17 SUD EU JASNO JE I NEDVOJBENO NALOŽIO VRHOVNOME SUDU RH DA DUŽNICI IZ KONVERTIRANIH KREDITA IMAJU PRAVO NA OBEŠTEĆENJE
SUD EU NAVODI KAKO SU UGOVORI S NIŠTETNOM VALUTNOM KLAUZULOM APSOLUTNO NIŠTETNI UGOVORI
SUD EU UTVRĐUJE DA POTROŠAČ IMA PRAVO IZBORA, ŽELI LI OSTATI U UGOVORU KOJI JE „OSLOBOĐEN“ NEPOŠTENIH ODREDABA, ILI ŽELI DA TAKAV UGOVOR SUD PROGLASI NIŠTETNIM – INTERES OŠTEĆENOG POTROŠAČA NA PRVOM JE MJESTU
Udruga Franak na konferenciji za novinare održanoj preko puta Vrhovnoga suda RH obavijestila je javnost o presudi Suda EU C-118/17, koja je donesena i objavljena 14. ožujka, dan prije Svjetskoga dana potrošača. Ta presuda odnosi se na mađarske zakone o konverziji, ali je ona obvezatna za naš Vrhovni sud, i ona ima krucijalnu važnost za odluku Vrhovnoga suda RH o tome imaju li dužnici koji su konvertirali CHF kredite pravo na potpunu restituciju, dapače, Sud EU jasno navodi da su ugovori s ništetnom valutnom klauzulom apsolutno ništetni.
Na konferenciji su govorili Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak, Goran Aleksić, aktivist i saborski zastupnik te odvjetnica Patricia Đurić koja zastupa potrošačicu koja je konvertirala kredit, i o čijoj se reviziji presude Rev-2868/18 odlučuje na Vrhovnome sudu RH.
Elvis Sudar rekao je kako ta presuda znači da Vrhovni sud RH ima sada puno lakši posao, i da mu je Sud EU svojom odlukom pomogao da više uopće nema nikakvih dvojbi oko toga imaju li dužnici iz konvertiranih kredita pravo na obeštećenje. Potpuno je jasno i nedvojbeno da Vrhovni sud RH mora vrlo promptno donijeti i objaviti svoju odluku, koja ne može biti drugačija nego u korist oštećenih potrošača koji su konvertirali svoje kredite. Udruga Franak, dapače, očekuje da će u konačnici svaki potrošač koji to bude tražio na sudu dobiti presudom ništetnost CHF ugovora, a time i ništetnost konverzije, jer aneks ugovora slijedi sudbinu osnovnoga ugovora.
Goran Aleksić objasnio je neke bitne detalje iz presude te je rekao kako je presudom C-118/17 nedvojbeno utvrđeno da valutna klauzula čini glavni predmet ugovora, a ukoliko je glavni predmet ugovora ništetan kao što je u slučaju franak ništetna valutna klauzula CHF, onda je ništetan i ugovor. Također je naveo kako je presudom utvrđeno da niti jedan zakon ne može umanjiti zaštitu zajamčenu pravom EU pa makar se time zakonom uklanjaju nepoštene ugovorne odredbe, kako nacionalni sud ima obvezu utvrditi je li zakonom potrošač doveden pravno i činjenično u stanje kao da nepoštena odredba o valutnoj klauzuli nikada nije niti ugovorena posebice uspostavom prava na vraćanje svega što je banka stekla neosnovano rastom tečaja CHF-a, kako je u svemu tome ključan interes potrošača koji je iznad interesa nepoštenog trgovca odnosno banke, i to na način da potrošač u svemu tome ima pravo birati želi li ostanak u ugovoru ili želi da ugovor bude ništetan te konačno kako bi prisilno zakonsko održanje ugovora u takvome slučaju bilo na štetu potrošača. U svemu tome banke su ugovorile još jedan ništetan element – a to je promjena kamatne stope odlukom banke. U našim hrvatskim ugovorima nije ništetan samo glavni predmet, nego je ništetna i cijena kredita. Ukratko, konverzija CHF kredita nije nikakva prepreka utvrđenju ništetnosti i punom obeštećenju potrošača, i to je obvezujući stav za Vrhovni sud RH koji upravo odlučuje o tome pitanju u Republici Hrvatskoj.
Patricia Đurić, odvjetnica koja zastupa potrošačicu o čijem se slučaju upravo odlučuje na Vrhovnome sudu RH, izjavila je kako je ona Vrhovnome sudu RH podastrla sve potrebne dokaze, i pravne i matematičke, da njezina klijentica ima pravo na restituciju unatoč konverziji CHF kredita, kako možda manji problem u svemu tome jest činjenica da se tužba odnosi samo na kamatnu stopu, a ne i na valutnu klauzulu, ali ona smatra da Vrhovni sud RH mora u duhu presude Visokoga trgovačkog suda Pž-6632/17 u kontekstu odlučivanja o pravu na preplaćene kamate uzeti u obzir i činjenicu da je u odnosnome kreditu ništetna i valutna klauzula, koja nije dio tužbenog zahtjeva samo zbog toga jer tada kada je njezina klijentica tužila banku još uvijek nije bilo pravomoćno presuđeno da je valutna klauzula CHF ništetna. Zbog svega toga, Patricia očekuje da će Vrhovni sud RH sada imati puno lakši posao, i da će uskoro donijeti svoju konačnu odluku, koja će biti presudna za svih 55.000 potrošača koji su konvertirali CHF kredite. Napomenula je još jednom da zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. pa zbog toga Vrhovni sud RH uslijed velike društvene važnosti toga pitanja uistinu mora promptno reagirati, a nakon odluke Suda EU C-118/17 bit će daleko lakše donijeti konačnu odluku.
Udruga Franak još jednom apelira na Vrhovni sud RH da već u ovome tjednu donese svoju odluku, a sve kako bi oštećeni građani konačno dočekali pravdu i zaštitu kakvu im garantira pravo i Sud Europske unije, kao najviša sudska instanca Unije, nakon što je prošlo više od 15 godina otkad su ti nezakoniti krediti plasirani na naše tržište.
Udruga Franak
