Poštovani suče Sessa,
u intervjuu koji ste dali Jutarnjem listu, koji je objavljen 15. ožujka 2020. izrekli ste jedno u najmanju ruku dvojbeno stajalište kojim ste prejuducirali buduće odluke vezano za obeštećenje potrošača koji su konvertirali kredite, pa ste tako na pitanje novinarke mogu li građani koji su konvertirali kredite tražiti preplatu do dana konverzije odgovorili: „Teško mi je na to odgovoriti. Treba vidjeti kako se radila konverzija i je li banka postupila onako kako je zakon propisao. Svaki komitent banke koji je pristupio konverziji morat će to provjeriti.“

Izuzetno smo zabrinuti Vašim izjavama, jer su one u suprotnosti s presudom Suda EU C-118/17, citiramo:
„44 U ovom slučaju, iako tužba Z. Dunai potječe iz odredbe koja se odnosi na tečajnu razliku koja se prvotno nalazila u ugovoru o zajmu sklopljenim s bankom, na sudu koji je uputio zahtjev je da provjeri je li navedeni nacionalni zakon, kojim su proglašene nepoštenima takve odredbe, omogućio ponovnu uspostavu, pravno i činjenično, situacije u kojoj bi se Z. Dunai nalazila da takva nepoštena odredba nije postojala, osobito uspostavom prava na povrat koristi koje je trgovac neopravdano stekao na njezinu štetu, na temelju navedene nepoštene odredbe (vidjeti u tom smislu presudu od 31. svibnja 2018., Sziber, C-483/16, EU:C:2018:367, t. 53.).“
te su u suprotnosti i sa člankom 41. stavkom 1. Zakona o zaštiti potrošača, citiramo:
„(1) Potrošač se ne može odreći niti mu se mogu ograničiti prava koja ima na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona kojima se štite prava potrošača.“.

Iz Vaših izjava mi smo zaključili kako je Vaše mišljenje o konvertiranim kreditima identično mišljenju Hrvatske udruge banaka, a ono glasi:
„Ako je aneks valjan, potrošač nema pravo na obeštećenje.“

Drugim riječima, potrošač bi prema onome što ste rekli u intervjuu imao pravo na obeštećenje samo ukoliko se u pojedinačnom predmetu utvrdi kako konverzija nije provedena u skladu sa zakonom.

Mi ne vjerujemo da ste to htjeli reći, pa stoga tražimo da se javno obratite hrvatskoj javnosti i objasnite kako niste htjeli prejudicirati pitanje prava na obeštećenje koje još uvijek u Republici Hrvatskoj NIJE ujednačeno. Još uvijek Vrhovni sud RH nije ujednačio pitanje prava na obeštećenje potrošača koji su konvertirali svoje CHF kredite, pa stoga molimo da obavezno demantirate ono što je napisano u Jutarnjem listu ili da objasnite pobliže što ste time htjeli reći.

Naime, potpuno je jasno da potrošač na temelju kolektivne presude mora imati pravo na obeštećenje.

Potpuno je jasno da se ne smije dogoditi da potrošač koji nije konvertirao kredit nakon obeštećenja bude u boljoj poziciji nego potrošač koji je konvertirao kredit, i koji nije obeštećen zbog toga jer je tako presudio sud, zbog toga jer je sud stao na stranu bankara koji tvrde da prava nemamo.
Potpuno je jasno, isto tako, da se ne smije dogoditi da potrošač koji jest konvertirao kredit bude u boljoj poziciji nakon eventualnog obeštećenja nego potrošač koji nije konvertirao kredit koji je također obeštećen. Vrlo jednostavno rečeno, potrošač koji jest konvertirao CHF u EURO i potrošač koji nije konvertirao CHF moraju biti potpuno izjednačeni u rezultatima obeštećenja, uzimajući u obzir sve efekte konverzije.

A efekt konverzije jest smanjena glavnica, koja je i dalje veća od glavnice po početnom tečaju i početnome otplatnom planu, pri čemu nije iskorištena niti jedna kuna preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja za zatvaranje tako utvrđene glavnice.

Osim toga, konverzije su provedene na način da su simulirani euro krediti imali nepoštene kamatne stope (koje su se mijenjale u simulaciji jednako nepošteno kao u stvarnome kreditu) te je potrošač bio prisiljen po principu uzmi ili ostavi prihvatiti nepoštenu maržu koja je euro dužnicima definirana tijekom 2013., ali nije i ugovorena (na način koji je utvrđen nepoštenim u reviziji Rev-1172/18 za CHF valutu, jer princip je isti).

Valja svakako naglasiti da niti jedan zakon, pa tako niti ZIDZPK NN 105/12, ne može umanjiti prava potrošača koja on ima nakon utvrđenja nepoštenih ugovornih odredaba, jer je to tako regulirano Direktivom 93/13 što je eksplicite navedeno u članku 41. Zakona o zaštiti potrošača.

U skladu sa svime navedenim i pravnim dvojbama koje proizlaze iz još uvijek neujednačene sudske prakse vezano za obeštećenje u konvertiranim kreditima, očekujemo da javno objasnite kako niste imali namjeru prejudicirati pitanje obeštećenja za konvertirane kredite te kako je to samo bilo u Jutarnjem listu nespretno sročeno i objavljeno.

Ujedno Vas obavještavamo da smo o Vašem, najblaže rečeno, neprimjerenu javnom istupu obavijestili podneskom Ustavni sud RH na temelju članka 46. i članka 125. podstavka 5. Ustava RH zbog Vašega nezakonita i neustavna djelovanja i postupanja te smo zatražili odvraćajuće mjere u tome smislu te smo o svemu obavijestili i Hrvatski sabor koji Vas je izabrao na izuzetno važnu dužnost koju obnašate.

Vaši javni istupi čitaju se s maksimalnim zanimanjem među potrošačima koji su konvertirali CHF kredite, kao i među sucima koji moraju utvrđivati prava tih potrošača kojih ima 18.000 koji su tužili banke, i smatramo da je Vaša dužnost ne stvarati sumnje među tim ljudima, kao niti stvarati dvojbe među sucima u konačni pravorijek vezano za obeštećenja, koji do danas na Vrhovnome sudu RH nije donesen.

Srdačan pozdrav!
UDRUGA FRANAK

PODIJELI: