DIREKTORICA HUB-A POKUŠAVA IZMANIPULIRATI SUCE I HRVATSKU JAVNOST!
Zagreb, 26. ožujka 2024.
Moramo reagirati na besramne manipulacije direktorice Hrvatske udruge banaka u Potrošačkom kodu koji je bio emitiran na HTV-u 4, u 16.30 u subotu 22. ožujka 2024. Pa je tako direktorica HUB-a izrekla sljedeće tvrdnje:
1. Da je oglednim postupkom Vrhovni sud riješio pitanje imaju li potrošači s konverzijama pravo na obeštećenje.
2. Da su pojedini suci u sukobu interesa, pa ne bi smjeli odlučivati u sudskim postupcima vezano za nepoštene kredite.
3. Da je likvidnost banaka u stvari novac koji pripada depozitarima i štedišama, pa bi se onda isplatom obeštećenja ugrozilo njihovo vlasništvo, dok je istodobno izjavila da likvidnost služi za pokrivanje rizika banaka.
Na prvu njezinu tvrdnju moramo informirati javnost koja nije izravno uključena u slučaj franak, pa bi se mogao steći pogrešan dojam kako je VSRH već odlučio u korist banaka, da ogledni postupak nije odgovorio na pitanje imaju li potrošači s konverzijama pravo na puno obeštećenje, ako ono konverzijom nije postignuto. Ogledni postupak odgovorio je samo i jedino na pitanje valjanosti same konverzije, i odgovor na to pitanje bio je da konverzija jest valjana. Mi smo već na desetke puta izjavili i objasnili da valjanost konverzije nije pitanje koje se propituje u sudskim postupcima, nego se u sudskim postupcima traži obeštećenje na temelju izuzeća ništetne valute i ništetne kamatne stope. Naglašavamo da je Vrhovni sud RH već sedam puta odlučio da potrošači s konverzijama imaju pravni interes utvrđivati ništetnost ugovornih odredaba iz temeljnih ugovora, i to kako bi utvrđivali svoje zahtjeve za isplatu obeštećenja, i jedino što još nedostaje jest pravno shvaćanje o tome koja su prava potrošača u materijalnom smislu.
Na tvrdnju da su pojedini suci u sukobu interesa moramo naglasiti da gotovo i ne postoji sudac koji nema poslovni odnos s nekom bankom, bilo da ima tekući račun, bilo da ima kredit, bilo da ima eventualno dionice banke, bilo da je netko od sudaca sudjelovao u seminarima i drugim javnim događajima koje su organizirale banke ili HUB, pa sve dotle da su pojedini suci sudjelovali na seminarima zajedno s notornom profesoricom prava Aleksandrom Maganić, koja je poznata podržavateljica bankarskog nezakonitog haračenja hrvatskih građana i poduzeća ugovaranjem nepoštenih i time ništetnih ugovornih odredaba, čije „stručne“ radove bankarski odvjetnici stavljaju na sudovima u dokazni materijal obrane. Mi bismo itekako imali razloga propitkivati ulogu pojedinih sudaca u odlučivanju oko nepoštenih kredita, ali mi to ne činimo, jer suci ne mogu i ne smiju suditi suprotno hrvatskom pravu i suprotno pravu Unije, i ne vidimo kako bi bilo moguće da bilo tko u potencijalnom sukobu interesa zbog poslovne suradnje ili partnerstva s nekom od banaka zbog toga sudi suprotno pravu, suprotno zakonima i suprotno Ustavu RH. Zbog toga mi nikada i ne postavljamo pitanje sukoba interesa, dok direktorica HUB-a spina javnost, ne bi li javnost senzibilizirala za interese svojih članica koje su sve do 2013. ugovarale nezakonite i zbog toga ništetne ugovorne odredbe u kreditima.
I konačno, direktorica HUB-a tvrdi kako likvidnost banaka u stvari pripada depozitarima i štedišama u bankama, drugim riječima ona tvrdi kako je to njihova imovina. Likvidnost nije imovina depozitara i štediša, nego je likvidnost sposobnost banaka za pokriće rizika, i pokriće svih potencijalnih obveza. Novac depozitara je na tekućim i oročenim računima, u ukupnom iznosu oko 38 milijardi eura, no većina tog novca plasirana je u kredite, kojih ima oko 43 milijarde eura, i na kojima će kroz period otplate kredita banke zaraditi na kamatama. Moramo naglasiti da banke imaju višak likvidnosti oko 15 milijardi eura, dok je 2015. taj višak iznosio oko milijardu kuna, a to znači da im je višak likvidnosti narastao u 9 godina za 1400 %. Ukupna neto dobit banaka od 2005. do 2023. iznosi ukupno oko 9 milijardi eura, ukupna bruto dobit bila je oko 11,25 milijardi eura, a to znači da je plaćeno oko 2,25 milijardi eura poreza na dobit. Tvrdnja kako bi bankarski sustav bio ugrožen zbog toga što banke moraju prema već predanim tužbama platiti oko 1,5 milijardi eura opljačkanim građanima, teški je bezobrazluk i besramna manipulacija javnošću. Ako HNB radi svoj posao, a vjerujemo da radi, onda su banke već morale rezervirati tih 1,5 milijardi eura, pa to uopće neće ugroziti likvidnost banaka niti je umanjiti.
Ukratko, banke moraju vratiti građanima i poduzećima novac koji su nezakonito uzele putem nepoštenih kredita, i pritom bankarski sustav neće biti ugrožen niti jednog jedinog dana. Direktorica HUB-a spina javnost besramnim manipulacijama, pokušava zaplašiti suce i građane prijetnjama o urušavanju bankarskog sustava, i pokušava stvoriti animozitet prema građanima koji sudski potražuju svoj novac. To je na neki način čak i kazneno djelo, ali je to teško dokazivo, pa onda zasad nećemo poduzimati nikakve korake u tom smjeru. Slično se događalo i u vrijeme konverzije CHF kredita, a umjesto da banke propadnu, dobit im je narasla do danas za dodatnih 5,5 milijardi eura i višak likvidnosti za ukupno 1400 %, s tadašnje jedne milijarde eura na današnjih 15 milijardi eura!
Udruga Franak