VRHOVNI SUD RH POZVAN JE DA HITNO ODLUČI O REVIZIJAMA POVODOM UTVRĐENJA PRAVA NA OBEŠTEĆENJE DUŽNIKA KOJI SU KONVERTIRALI CHF KREDITE

U Hrvatskome saboru održana je konferencija za novinare aktivista Udruge Franak i stranke SNAGA – Stranke građanskog i narodnog aktivizma, na kojoj se govorilo o revizijama na Vrhovnome sudu RH povodom pitanja prava oštećenih dužnika na obeštećenje nakon konverzije CHF kredita te o potrebi da se te revizije riješe što prije, budući da u lipnju ove godine nastupa zastara potraživanja preplaćenih kamata u slučaju franak.

O tome su govorili zastupnik stranke SNAGA u Hrvatskome saboru Goran Aleksić, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar, aktivistice Jasna Čekada i Maja Gavran te član Glavnog odbora stranke Snaga Branko Kovačević.

Zastupnik Aleksić objasnio je pravne i matematičke razloge zbog kojih konverzija CHF kredita ne smije biti povod za odluku da dužnici s konvertiranim CHF kreditima ne bi imali pravo na obeštećenje na temelju preplaćenih kamata i preplaćenoga CHF tečaja.

Vrhovni sud već je prije u svojim revizijama Rev 870/01, 899/06, 1743/11, 556/10 i 1970/11 utvrdio da se ništetne ugovorne odredbe ne mogu promijeniti u valjane naknadnim nestankom ništetnih odredaba, pri čemu je za slučaj franak možda najvažnija revizija 870/01 u kojoj je nedvojbeno utvrđeno: „Ništetnost može biti otklonjena jedino i isključivo ukoliko je zakonskom odredbom izričito propisana konvalidacija ništetnih pravnih poslova.“ Zakonom o konverziji to nije utvrđeno, pa onda taj zakon ne poništava pravo dužnika na potpuno obeštećenje.

Ipak, plastični matematički primjer usporedbe efekta konverzije s efektom presude za obeštećenje po istome kreditu najzornije pokazuje da konverzijom nije postignuto ono što se mora postići na temelju prava EU, a to je povratak u stanje kao da nikada nisu ugovorene ništetne ugovorne odredbe te potpuna restitucija svih nepošteno naplaćenih novčanih iznosa.

U toj usporedbi za jedan CHF kredit iz 2007. na rok otplate od 20 godina u iznosu 620 000 kuna (145 000 CHF), čija se glavnica u trenutku konverzije popela na čitavih 700 000 kuna (100 000 CHF) nakon 8 godina redovne otplate, gdje je tečaj odnosno glavnica rasla do čitavih 80%, u kojemu su kamatne stope nezakonito rasle od 4,2% sve do 6,2% (što je rast kamate od čitavih 47%), nedvojbeno se vidi da je smanjenje preostale glavnice u konverziji iznosilo 31%, dok bi nakon presude to smanjenje na temelju početnog tečaja CHF iznosilo čak 39%, a iznos preplate po presudi bio bi za 450% veći od iznosa preplate koji je utvrđen u konverziji.

Moguća pogreška u izračunu, budući da ga nije radio vještak, jest maksimalno plus minus 5% u ukupnim iznosima. Izračuni nisu isti za sve kredite, jer oni ovise o početnim tečajevima i promjenama kamatnih stopa tijekom otplate kredita, koji su različiti ovisno o vremenu kada je kredit podignut. Međutim, svi izračuni potvrđuju pravilo da konverzijom nije postignut povratak u stanje kao da je ugovor ugovoren bez ništetnih ugovornih odredaba te nije postignuta potpuna restitucija odnosno potpuno obeštećenje, a to su pravila koja nameće pravo EU kao obavezu nakon utvrđenja nepoštenih ugovornih odredaba.

Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak, rekao je:
„Kolektivna presuda za nepoštene kamate donesena je još 2014., a zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa u lipnju 2019. Sve je manje vremena za privatne tužbe, a ljudi koji su konvertirali kredite još uvijek nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe, i ne znaju sa sigurnošću imaju li pravo na obeštećenje. Konverzija nije bila obeštećenje dužnika, nego socijalna mjera koja je ponudila slamku spasa korisnicima toksičnih kredita koji su upali u živo blato nezakonite promjenjive kamate i podivljale valutne klauzule. Vrhovni sud RH ima dvije revizije povodom toga na odlučivanju, jednu od lipnja 2018., a drugu od listopada 2018. To pitanje za Vrhovni sud nije novost, i Vrhovni sud itekako zna da to pitanje visi u zraku već 3 godine. Za odluku Vrhovnoga suda o zastarama trebalo je 3 mjeseca, a na ovu odluku čekamo već pola godine. Čekati se više ne smije. Odluka je morala biti donesena jučer. U ime Udruge Franak i 55 000 dužnika koji su konvertirali CHF kredite molim da Vrhovni sud donese hitno i konačno odluku o našim pravima nakon konverzije jer sutra će već biti prekasno!“

Aktivistice Jasna Čekada iz Rijeke i Maja Gavran iz Siska, koje svakodnevno odgovaraju mobitelom na pitanja oštećenih dužnika, govorile su o svojim iskustvima iz razgovora s oštećenicima, i o tome kako su ljudi već očajni te pomalo gube nadu u hrvatsko sudstvo. Čekali su 7 godina na kolektivnu presudu, sada još uvijek čekaju na neke nove odluke i na kraju će čekati još 7 godina na konačno obeštećenje. Tome nema kraja, i neki ljudi će prije umrijeti nego dočekati pravdu.

Branko Kovačević, član Glavnog odbora stranke SNAGA iskazao je nesebičnu podršku SNAGE u promicanju interesa članova Udruge Franak kroz stručnu pripremu prijedloga zakonskih rješenja za obeštećenje 125 000 oštećenih dužnika. Osim toga, rekao je, SNAGA će aktivno sudjelovati i na pripremi potrebnih rješenja u zaštiti nacionalnih interesa i na području gospodarstva te je pozvao sve misleće ljude da se jave sa svojim prijedlozima stranci SNAGA i pomognu u kreiranju potrebnih zakonskih rješenja za kvalitetnije hrvatsko društvo.

Udruga Franak

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email