STRUČNA KONFERENCIJA UDRUGE FRANAK

  • U PETAK, 20.4.18., ODRŽANA JE STRUČNA KONFERENCIJA UDRUGE FRANAK O SUDSKOJ PRAKSI ZA ZAŠTITU POTROŠAČA KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA
  • PORUKE SUDACA, PROFESORA PRAVA I ODVJETNIKA ODASLANE S KONFERENCIJE NEDVOJBENO POTVRĐUJU DA JE UDRUGA FRANAK ISTINSKA ARGUMENTIRANA SNAGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

Zagreb, 23. travnja 2018.
U petak, 20. travnja 2018. u Hotelu Dubrovnik održana je Konferencija o sudskoj praksi za zaštitu potrošača korisnika financijskih usluga uz osvrt na sadašnje poslovanje hrvatskih banaka. Konferenciju je organizirala Udruga Franak, a na njoj su govorili:

  • dr.sc. Tamara Ćapeta s Pravnog fakulteta u Zagrebu,
  • sc. Goran Selanec, ustavni sudac,
  • Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda,
  • dr.sc. Mato Palić i doc.dr.sc. Zvonimir Jelinić s Pravnog fakulteta u Osijeku te
  • odvjetnik Srđan Kalebota iz Splita.

Najvažnije poruke s tog uistinu respektabilnog skupa eminentnih pravnih stručnjaka dajemo u ovome priopćenju.

Dr.sc. Tamara Ćapeta između ostaloga zahvalila je Udruzi Franak što je uvela sudsku praksu Suda EU pred naše sudstvo. Sud EU nadležan je za pitanje iz sporova koji se tiču ništetnosti valutne klauzule CHF kao i za pitanja zatare restitucije na temelju ništetnosti. Sve presude Suda EU imaju značaj i za hrvatske procese te se odgovori na prethodna pitanja iz sporova u drugim državama moraju uzeti u obzir, budući da je svaka interpretacija Suda EU postala dio EU prava.

Dr.sc. Goran Selanec rekao je kako se Udruga Franak pokazala vrlo prodornom snagom po pitanjima koja pokreće u pravnom poretku RH, te je time omogućila Ustavnome sudu da unaprijedi svoja stajališta o nizu načela koja nemaju direktne veze s kreditima u “švicarcima” i koja će imati puno šire značenje za predmete u budućnosti.

Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnoga suda, govorio je o pitanjima zastare potraživanja na temelju ništetnih ugovornih odredaba, o kojima se ovih dana odlučuje na Vrhovnome sudu te će odluka biti donesena u nekoliko sljedećih tjedana. Poručio je kako je sazrelo vrijeme za promjenu prijašnje prakse kojom se utvrđuje zastarijevanje restitucije na temelju ništetnosti ugovorne odredbe. Nelogično je da se zahtjev za ništetnost ne ograničava, a s druge strane može se tražiti povrat samo u roku od 5 godina od ugovaranja.

Odvjetnik Srđan Kalebota govorio je o tome kako prvostupanjski sudovi vjerojatno čekaju odluku Visokoga trgovačkog suda po pitanju valutne klauzule CHF. Postavlja se pitanje ništetnosti nakon konverzije ništetnih odredaba, što je trenutno češće postavljano pitanje od onoga – ima li života nakon smrti. Zakon o obveznim odnosima tu je jasan, ništetan ugovor ne postaje valjanim nakon konvalidacije ništetnih odredaba, bez obzira radi li se o obnovi ili o nagodbi. Govorio je i o drugim dvojbama, kao što je pitanje opravdanosti spora za preplaćene kamate nakon konverzije, pitanje uređenja kamatne stope u kreditima u kojima su banke samovoljno utvrdile parametre, pitanje naknade za prijevremenu otplatu što je također otvoreno pitanje, unatoč tome što postoje već pravomoćne presude da je to nepošteno i ništetno. Rekao je također kako bi nacionalni sudovi trebali više koristiti institut prethodnoga pitanja na Sudu EU.

Dr.sc. Mato Palić govorio je o odluci Ustavnoga suda o ustavnosti prekršajnih odredaba iz članka 26. stavka 1. podstavka 28. Zakona o potrošačkom kreditiranju te je rekao kako je ta odluka vrlo dragocjena. Ona je temelj za prekršajno kažnjavanje banaka koje nisu ugovorile parametar i fiksni dio kamatne stope. Postavlja se pitanje, može li obavijest banke zamijeniti ugovaranje, ili je potrebno ugovoriti aneks, a docent Palić iznio je svoje mišljenje kako je svakako potrebno ugovoriti aneks ugovora.

Doc.dr.sc. Zvonimir Jelinić govorio je o tome kako kamatna stopa mora biti jasno i precizno definirana te nije moguće obaviješću mijenjati ugovor, nego je kamatnu stopu potrebno uskladiti s potrošačem, pa tek potom ugovoriti parametre u svakome pojedinačnom ugovoru u kojemu to nije učinjeno. Zakonodavac jednostavno mora regulirati način utvrđivanja fiksne kamatne marže kakva bi bila na početku ugovornog odnosa.

Nakon izlaganja, uslijedila su pitanja uzvanika, pa je u svojem odgovoru na pitanje zastupnika Gorana Aleksića kako natjerati banke da poštuju pravomoćnu kolektivnu sudsku presudu, sudac Kontrec jasno rekao da sudovi ne pišu propise, pa ako nedostaje rješenje za fiksne kamatne marže, onda je zakonodavac taj koji mora tu rupu u zakonu popuniti.

Na pitanje Maruške Matulović o zastari potraživanja na temelju ništetne ugovorne odredbe, profesorica Ćapeta rekla je kako smatra ništetnost apsurdnom, jer ne znamo što ćemo s njome. EU pravo ima osnovno pravilo da se primjenjuju pravila iz domaće regulative. Međutim, ako pravilo onemogućava pravnu zaštitu pojedincu, onda je takvo pravilo neprimjenjivo. Ona smatra da bi bilo lako osporiti primjenu restitucije kako je ona sada ograničeno propisana, a sudovi trebaju uzeti u obzir sve pravo koje im stoji na raspolaganju i pritom biti na tragu EU prava. Na nju se nadovezao sudac Kontrec te je rekao kako je slučaj franak uveo ipak novu praksu, o čemu treba voditi računa, ali dalje to nije htio obrazlagati jer Vrhovni sud još nije donio stav za javnu objavu.

Na kraju je zastupnik Aleksić izrekao svoj stav kako mnogi govore da nam ne valja pravosuđe, no po njemu najbolji dio naše države upravo je sudstvo, jer Vlada RH i HNB jako malo rade po pitanjima koja su kolektivno već riješena pred sudom, zanemaruju ta pitanja i nažalost zbog toga potrošači i jesu u ovoj situaciji. Sve je već moglo biti riješeno, i sudovi uopće ne bi imali posla.

Na konferenciji je bio čitav niz uvaženih gostiju, a posebice izdvajamo predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, predstavnika Vlade RH Antu Matijevića, bili su tu predstavnici ministarstava pravosuđa, financija i gospodarstva, predstavnici Županijskog suda u Zagrebu, Jelena Čuveljak, sutkinja Visokoga trgovačkog suda, predstavnici Hrvatske narodne banke, predstavnici dviju komercijalnih banaka (Karlovačka i HPB), zastupnici u Hrvatskome saboru Goran Aleksić, Boris Lalovac, Ivan Lovrinović i Željko Glasnović, predstavnice Odbora za pravosuđe, nekoliko predstavnika parlamentarnih stranaka, odvjetnici, članovi Udruge Franak te predstavnici sličnih udruga iz Slovenije i Srbije.

Konferenciju su popratili novinari HINA-e, Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Lidera i Lider medije, kojima se posebno zahvaljujemo na izvještajima s konferencije, a cijela konferencija prenošena je uživo te je snimljena, i njezini najvažniji dijelovi bit će sljedećih tjedana prezentirani javnosti putem facebook stranice Udruge Franak.

 Udruga Franak

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email