Stranka SNAGA i Udruga Franak održale su zajedničku konferenciju za novinare u Hrvatskome saboru na kojoj je javnost informirana o prijavi koja je upućena Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji, kojom se traži konačno zaustavljanje nepoštena poslovanja hrvatskih banaka koje su prije 2013. ugovarale nepoštene kamatne stope te koje su osuđene u kolektivnom postupku zbog ugovaranja nepoštene valutne klauzule CHF. Na konferenciji su govorili saborski zastupnik Goran Aleksić, aktivist Udruge Franak Vlado Iljkić te član Udruge Franak Goran Herceg koji još uvijek otplaćuje CHF kredit, jer nije izvršio konverziju CHF u EURO.

Aleksić je sažeto objasnio kako banke nakon pravomoćnosti presude u slučaju franak nisu prestale s naplatom anuiteta na temelju nepoštenih ugovornih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi te nisu prestale primjenjivati tečaj CHF u kreditima koji nisu konvertirani, mada kolektivna presuda sadrži nedvojbeni izvršni dio koji glasi:

„10. Zabranjuje se tuženim bankama takvo ili slično ponašanje ubuduće.“

To znači da banke nisu nakon pravomoćnosti presude smjele nastaviti naplaćivati nepoštene kamate i nisu smjele nastaviti primjenjivati narasli tečaj CHF u kreditima koji nisu konvertirani. Budući da u Hrvatskoj nitko tome nije stao na put, a prije svega je to trebao učiniti HNB, Aleksić i Udruga Franak prijavili su hrvatske banke zbog nepoštovanja hrvatskoga prava i prava EU te zbog nepoštovanja pravorijeka sudske presude u kolektivnom slučaju franak Europskoj središnjoj banci i EU komisiji. Od ESB-a i Europske komisije traži se sljedeće:

1. Da utvrde kako banke nisu nakon pravomoćnosti kolektivne presude prestale s nepoštenim postupanjem, jer nisu prekinule s primjenom nepoštenih kamata i nepoštene valutne klauzule CHF.

2. Da utvrde kako banke nisu prije 10. siječnja 2013. postupale u skladu s hrvatskim pravom, i s pravom EU, jer su ugovarale u svim potrošačkim kreditima, bez obzira na valutu kredita promjenjivu kamatnu stopu na neodrediv način u potrošačkim kreditima, na način da se kamatna stopa mijenja odlukom banke bez ugovorenih tržišnih parametara.

3. Da nalože bankama prestanak primjene realnog tečaja CHF u preostalim neotplaćenim nekonvertiranim CHF kreditima te da se u nastavku otplate primjenjuje početni tečaj po kojemu je kredit isplaćen.

4. Da nalože bankama prestanak primjene nepoštenih kamatnih stopa u kreditima u kojima nikada nisu ugovorile fiksni i promjenjivi dio kamatne stope.

5. Da nalože bankama predlaganje nagodbi za restituciju oštećenim potrošačima na temelju kolektivne sudske presude u slučaju franak.

6. Da utvrde sankcije za opisana nezakonita postupanja banaka.

Aleksić je dodatno ukazao na činjenicu kako je RBA banka pokušala pritiskati sudove ne bi li oni donosili odluke u korist banke te kako smo svjedoci da pljušte ostavke i u Zagrebačkoj banci, gdje je najprije predsjednik Uprave Živaljić dao ostavku, a nakon toga i još dvojica članova Uprave, a iz medija saznajemo da se sumnja na pranje novca. Dapače, Aleksić je rekao da se iz kuloara čuje da je bilo pranja novca u više banaka, i da ćemo vjerojatno uskoro o tome čuti iz medija koji uvijek prvi dođu do takvih informacija. Sve su to razlozi zašto ESB i EU komisija konačno moraju djelovati i naložiti bankama prekid nepoštena poslovanja. Prijava je dana na znanje i Hrvatskoj narodnoj banci koja je svojim nečinjenjem itekako suodgovorna za nepošteno poslovanje banaka.

Vlado Iljkić rekao je kako je teško vjerovati da postoji netko tko ne podržava to obraćanje Europskoj komisiji. Pravne i materijalne činjenice sadržane u prijavi frapantno ukazuju o kakvom se kršenju pravnih i ekonomskih normi te potrošačkih i ljudskih prava radi. Udruga Franak smatra da je trenutak u kojem se vrši dubinsko snimanje banaka od strane ESB-a, upravo taj trenutak kada je potrebno takvim golim činjenicama upozoriti i EU komisiju o sustavnom kršenju prava od strane banaka. Poznato je da je Hrvatska za vrijeme tranzicije imala poteškoće u razvoju, koje su obilato iskoristile banke pod kišobranom svojih institucionalnih i političkih zaštitnika. I ta činjenica nas mora dodatno motivirati da dajemo potporu, ali i da sami učinimo sve kako bi se to stanje neprekidne pravne i egzistencijalne nesigurnosti prekinulo, te kako bi se u hrvatski ekonomski sustav vratilo 20-25 milijardi kuna kroz vraćanje svake opljačkane radničke, seljačke, umirovljeničke, dječje ili braniteljske kune.

Goran Herceg, član Udruge Franak i korisnik CHF kredita koji još uvijek plaća narasli tečaj CHF-a, jer nije konvertirao CHF u EURO, a Sberbank u kojoj je ugovorio kredit nije htjela primijeniti odluku Vrhovnoga suda RH o ništetnosti valutne klauzule CHF bez utvrđenja u privatnome sudskom postupku, opisao je svoju trenutnu situaciju vezano za svoj kredit. On je ugovorio CHF kredit 2004. na 24 godina, na iznos 205.000 CHF što je tada bilo 980.000 kuna, uz anuitet u iznosu 5.600 kuna. Danas je nakon 16 godina otplate dužan još 704.000 kuna (100.000 CHF) dok mu anuitet iznosi 7.700 kuna, a to znači da su mu i preostala glavnica i anuiteti veći za oko 40% od stvarne glavnice po početnome otplatnom planu bez primjene narasloga tečaja. Kada bi Sberbank primijenio kolektivnu presudu, on bi morao i preostalu glavnicu i anuitet smanjiti za oko 30% odnosno preostala glavnica trebala bi iznositi oko 480.000 kuna dok bi anuitet trebao biti isti kao na početku oko 5.600 kuna. Na temelju privatne presude Herceg ima pravo dobiti još 350.000 kuna, a to znači da bi mogao prijevremenom otplatom doći na dug od svega 130.000 kuna (480.000 – 350.000) što je čak 80% manje od onoga što banka potražuje. U slučaju utvrđenja ništetnosti ugovora, Sberbank bi naprotiv bio dužan Hercegu.

U skladu sa svime iznesenim stranka Snaga i Udruga Franak očekuju da ESB i EU komisija pokrenu svoje mehanizme i pomognu nemoćnim institucijama Republike Hrvatske da konačno zaustave bankarsko haračenje države i njezinih građana!

Ovdje možete preuzeti prijavu protiv nepoštenih banaka koju smo uputili Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji te na znanje Hrvatskoj narodnoj banci:
ESB-EK prijava (PDF)

PODIJELI: