Rumunjska je blizu odluke o konverziji CHF kredita u kredite bez valutne klauzule

·         Konverzija CHF kredita provedena je dosad u tri države, u Mađarskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj
·         Rumunjska je blizu odluke o konverziji CHF kredita u kredite bez valutne klauzule
·         U Hrvatskoj se i dalje primjenjuju nezakoniti parametri za određivanje promjenjive kamatne stope u preko 100.000 kredita

Zagreb, 25. listopada 2016.
Saznajemo iz medija da je rumunjski parlament prihvatio prijedlog Zakona o konverziji kredita s valutnom klauzulom CHF u kredite bez valutne klauzule. Drugim riječima, ako zakon bude konačno donesen, rumunjski dužnici s valutnom klauzulom CHF moći će konvertirati CHF kredite u rumunjski lei po početnome tečaju s kamatnim stopama kakve su se primjenjivale u istovrsnim kreditima bez valutne klauzule u odnosnome razdoblju. Takvo rješenje vrlo je slično hrvatskome rješenju CHF konverzije.
Podsjećamo da su osim Hrvatske dosad Mađarska i Crna Gora provele konverziju CHF kredita, s bitnom razlikom da su  te zemlje konverziju provele u domaću valutu, kao što će to učiniti i četvrta zemlja – Rumunjska. Hrvatsko rješenje je poznato, primijenjen je početni tečaj CHF-a i kamate kakve su bile u istovrsnim euro kreditima.
Mađarska je konverziju provela po zamrznutome tečaju cca. 6,3 kn za 1 CHF, ali s kamatom koja se određuje na temelju fiksne marže u iznosu 1 postotni bod kojoj se dodaje vrijednost promjenjivog parametra BUBOR-a koji danas također iznosi oko 1 postotni bod, a to znači da su u ovome trenutku kamatne stope u konvertiranim mađarskim kreditima u forintama „ogromnih“ 2%.
Crna Gora konverziju je provela po početnome tečaju i s fiksnom kamatnom stopom 8,2%, što je u Crnoj Gori nekakva normalna kamatna stopa, pa stoga valja tu visoku kamatnu stopu promatrati u kontekstu kamatnih stopa u Crnoj Gori. Međutim, valja biti itekako kritičan prema takvom određivanju kamatnih stopa, i primijetiti kako su kamatne stope daleko veće u državama s manjim platežnim mogućnostima građanstva, što je krajnje nepravedno i neutemeljeno, a prije svega se to može zahvaliti poslovnoj politici domaćih narodnih banaka, koje su očigledno i direktno naklonjene bankama u stranome vlasništvu i njihovim profitima.
Tako se npr. u zapadnim EU zemljama primjenjuju fiksne kamatne stope cca. 2% u dugoročnim kreditima, u Hrvatskoj promjenjive i fiksne između 4% i 6%, dok u Crnoj Gori kamatne stope idu i preko 8%. Očigledno se banke najviše bogate u najsiromašnijim zemljama i tako pokrivaju gubitke iz bogatijih zemalja.
Uglavnom, trend konverzije CHF kredita je snažno prisutan, očekujemo da nakon Mađarske, Crne Gore i Hrvatske konverziju provede i Rumunjska, dok postoje naznake da je to moguće u Bosni i Hercegovini, koja čeka na zakon koji je već dulje vrijeme u zakonskoj proceduri, dok se i iz Srbije sramežljivo može nazrijeti da je takvo rješenje moguće, posebice nakon nedavne pravomoćne presude za raskid jednog ugovora s valutnom klauzulom CHF.
Sve su to dodatni razlozi da Ustavni sud Republike Hrvatske, zemlje u kojoj je Zakon o konverziji donesen jednoglasno, odbaci zahtjev za ocjenu ustavnosti konverzije CHF kredita.
Ne vjerujemo da je moguće bilo kakvo drugo rješenje.
Dapače, očekujemo i pozitivnu presudu povodom ustavne tužbe protiv presude Vrhovnoga suda i Visokoga trgovačkog suda u korist tužitelja udruge Potrošač odnosno u korist Udruge Franak.

Očigledno je i to da Hrvatska narodna banka dosad nije ispunila svoju dužnost regulatora bankarskog poslovanja, jer nakon što nije učinila ništa da spriječi kreditiranje s valutnom klauzulom CHF, još uvijek traju i manipulacije kamatnim stopama u preko 100.000 kredita s promjenjivim kamatnim stopama – HNB o tome šuti, dapače, povlađuje takvu nezakonitu poslovanju banaka, kao što je to činio i zadnjih 15 godina. Banke su uz blagoslov HNB-a, ali unatoč tome posve nezakonito – što je vrlo jednostavno dokazati, u preko 100.000 kredita van-ugovorno i samovoljno odredile parametre za promjenu kamatnih stopa, a to je problem koji je prisutan samo u Hrvatskoj, dok gotovo niti jedna druga zemlja nema taj problem, pa čak niti zemlje izvan EU-a kao što su Srbija i Crna Gora.

Vrijeme je da se Hrvatski sabor konačno uhvati ozbiljno u koštac s problematikom nezakonitih parametara u promjenjivim kamatnim stopama.

Udruga Franak neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ju je stvorilo!

Udruga Franak

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email