ORGANIZIRANI PROTUZAKONITI PLAN PRITISKA NA USTAVNI I VRHOVNI SUD RBA BANKE DOKAZUJE MODUS OPERANDI HRVATSKE UDRUGE BANAKA TIJEKOM ZADNJIH 10 GODINA!

BANKE SU OPLJAČKALE 25 MILIJARDI KUNA KOJE NE ŽELE VRATITI OŠTEĆENIM POTROŠAČIMA!

U Hrvatskome saboru na presici povodom nedavnog otkrića novinara Indexa Ilke Ćimića o razrađenom planu pritiska te banke na hrvatske sudove govorili su aktivisti Udruge Franak Goran Aleksić, Vlado Iljkić i Elvis Sudar te suradnica Vijeća Europe Sandra Benčić.

Aleksić je ukratko objasnio kako je Index.hr objavio članak u kojemu se raskrinkava plan RBA banke da putem PR agencije izvrši pritisak na sudove koji trenutno odlučuju u predmetima vezanim uz slučaj franak, pa je rekao kako je pokušaj unajmljivanja PR agencije za krizno komuniciranje, gdje se između ostaloga traži pritisak na sudove kako bi oni donosili odluke koje su u korist banaka, nastavak kriminalnog zločinačkog djelovanja tzv. hrvatskih banaka. Podsjetio je kako od nastanka Udruge Franak banke konstantno kroz javni prostor promiču spinove kako su one radile po zakonu, kako kolektivna presuda ne znači da mi imamo ikakva prava na temelju toga, kako su potrošači sami krivi za sve što se dogodilo jer su financijski nepismeni, kako presuda u slučaju franak diskriminira sve ostale potrošače, i slično. Svi ti spinovi kulminirali su najnovijim razrađenim planom angažmana PR agencije koja bi trebala pronaći način kako djelovati sofisticirano na sudove. Zanimljivo je da ta razrađena i dokumentirana strategija koincidira upravo s početkom oglednog postupka na Vrhovnome sudu RH, na kojemu se postavlja pitanje ništetnosti aneksa kojega uopće nema u velikoj većini tužbi. Pa se tako Aleksić pita je li nakon takvog degutantnog postupka RBA banke slučajno to da je na Vrhovni sud RH plasirana ideja da se oglednim postupkom pod krinkom važnih odluka upravo zauvijek zatvori pitanje obeštećenja za potrošače iz konvertiranih kredita. Aleksiću to izgleda potpuno nevjerojatno. Posebno se ističe kako je Sud EU potpuno nedvojbeno utvrdio kako nakon zakonske intervencije nacionalni sud ima obvezu utvrditi je li tom intervencijom potrošač doveden u stanje kao da nikada nije ugovorio nepoštene ugovorne odredbe. I takvih je 18.000 tužbi na Vrhovnome sudu RH, a manje od 1% tužbi bavi se ništetnošću aneksa, pa je nevjerojatno da je Vrhovni sud RH pokrenuo ogledni postupak po pitanju koje nema baš nikakve veze s tužbama. Aleksić se pita ima li to ikakve veze s PR-om banaka, ima li to ikakve veze s njihovim već plasiranim tvrdnjama kako potrošači imaju pravo na obeštećenje samo ako su aneksi ništetni te poziva nadležne institucije da radi zaštite pravne sigurnosti, zaštite građana o čijim se pravima sada na tim sudovima odlučuje i zaštite neovisnosti rada oba najviša suda pod hitno istraže je li RBA banka realizirala svoj plan o utjecaju na sudove. Javno povjerenje u rad sudova sastavni je dio vladavine prava i ono je ovakvim nedopustivim postupcima teško narušeno. Svakako je zanimljivo da su banke u međuvremenu angažirale i profesore trgovačkog prava Petrovića i Jakšića koji svim srcem pišu stručna mišljenja u korist banaka, koja su javno objavljena na IUS INFO portalu, ali se i prilažu podnescima u obranama banaka na sudovima, u kojima jasno stoji da se ta mišljenja pripremaju na zahtjev obrane banaka. Konačno, postavlja se pitanje jesu li banke utjecale na prve odluke VTS-a i VSRH-a kada je presuda suca Dobronića za valutnu klauzulu CHF bila preinačena, i jesu li banke utjecale na obrazloženje VTS-a kako činjenica da su ništetne valutna klauzula i promjena kamate na znači da su ništetni i ugovori, jer to se uopće nije u tužbenom zahtjevu pitalo i to nije uopće bio predmet odluke pred tim sudom. Naime, CHF ugovori jesu ništetni, jer su ništetni predmet i cijena ugovora.

Vlado Iljkić rekao je kako Udruga Franak nažalost nije iznenađena takvim postupanjem, i da je to stari poznati način nepoštene poslovne prakse hrvatskih banaka. Umjesto da pokušaju ponuditi nagodbe opljačkanim potrošačima, banke su pokrenule nove nečasne i nezakonite aktivnosti. To ne bi bilo moguće da država nije tako inertna, kao što je inertna Republika Hrvatska. Sve je to posljedica dosadašnje inertnosti HNB-a, izvršne i zakonodavne vlasti. Zadnja linija obrane su sudovi, bankama je to jasno, i sada su pokrenule svoje aktivnosti prema sudovima, ne bi li na takav način spriječile ono što se spriječiti ne može – a to je vraćanje 25 milijardi kuna opljačkanog novca potrošačima. Rekao je da bi ustvari najglasnije trebale biti institucije te izrazio nadu da je to konačno kap koja je prelila čašu, nakon sveg bezakonja koje ta i druge banke provode godinama, na što Udruga Franak stalno upozorava. Kao volonter, branitelj i čovjek Vlado očekuje da će institucije RH konačno smoći hrabrosti Hrvatsku učiniti pravnom državom, unatoč dosadašnjeg kukavičluka spram banaka.

Elvis Sudar rekao je da ne može postupanje RBA banke nazvati drugačije nego bahaćenjem kolonijalističkih kriminalaca, i to nakon pravomoćne presude za ništetnu promjenjivu kamatnu stopu te ništetnu valutnu klauzulu CHF. Svaki iole pošten trgovac priznao bi kapitulaciju te obeštetio potrošače, ispričao bi se te bi radio na tome da vrati izgubljeno povjerenje, no umjesto toga imamo novi dokaz da se borimo protiv kriminalaca koji ne priznaju hrvatske zakone niti pravomoćne presude hrvatskih sudova. Rekao je i to kako je utjecaj na pravosuđe i sudove u svim zemljama zabranjen te je pozvao DORH da odmah i bez odgađanja istraži takav način nezakonita poslovanja RBA banke. I ne samo te banke, nego i svih ostalih banaka iz slučaja franak, jer tko nakon ovoga može reći da i druge banke ne pokušavaju koristiti iste načine utjecaja i pritisaka na sudove. Takav način postupanja banaka događa se u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama banaka protiv pravomoćne presude u slučaju franak pa RBA banka očigledno traži najbolje načine utjecaja na sud. Također, potrebno je istražiti moguće utjecaje i na Vrhovni sud RH koji je upravo u tom periodu pokrenuo ogledni postupak i sada o njemu odlučuje pa je takvo postupanje banaka strašno. Udruga Franak traži od Državnog odvjetništva da hitno reagira i istraži takav način poslovanja banaka, pogotovo što se upravo pred Vrhovnim sudom vodi iznimno značajan ogledni postupak o konvertiranim kreditima, a ukoliko DORH ne reagira Udruga Franak će istražiti sve pravne mogućnosti i elemente kaznenih dijela te podnijeti kaznenu prijavu protiv RBA banke. RBA banci zasigurno ne bi nikada palo na pamet tako postupati u Republici Austriji.

Sandra Benčić govorila je o mogućoj kaznenoj odgovornosti RBA zbog pokušaja pritiska na pravosuđe, i o povjerenju u pravosudni sustav općenito te o nereguliranosti područja lobiranja u Republici Hrvatskoj.

I za kraj, citiramo predsjednika Građanskog odjela Vrhovnoga suda RH, Damira Kontreca:

„Suci trebaju nastaviti suditi na temelju zakona, bez odugovlačenja, prema svima jednako te bez straha, i to ne podliježući nikakvim utjecajima sa strane. To je bit samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti”

UDRUGA FRANAK

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email