Udruga Franak je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i razvoj.

Otvoreno pismo Udruge Franak - zaustavite ovrhe nad jedinom nekretninom

Nezakonitosti u poslovanju banaka u kombinaciji s ekonomskom krizom dovele su do značajnog povećanja udjela nenaplativih kredita

Pozivamo HNB da od banaka zatraži i objavi podatke koliko je dužnika sa stambenim kreditima u CHF pod ovrhom jedine nekretnine

Uredbom Vlade RH proglasiti moratorij na ovrhe jedine nekretnine sve dok se u Saboru ne usvoji zakon o osobnom bankrotu i ne donesu podzakonski akti

 

Udruga Franak još jednom upozorava hrvatsku javnost, HNB i Vladu RH da, u periodu od 2004. godine nadalje, hrvatske banke nisu adekvatno upozorile dužnike na realne rizike kreditnih proizvoda koje su nudile. Nepravomoćnom presudom u kolektivnom postupku protiv osam banaka, koji je pokrenula Udruga Franak s Potrošačem – hrvatskim savezom udruga za zaštitu potrošača, utvrđene su nezakonitosti u poslovanju banaka, koje su u kombinaciji s ekonomskom krizom uzrokovale povećani udio nenaplativih kredita u ukupnom kreditiranju stanovništva, što je za posljedicu dovelo do velikog porasta ovrha građana.

Privremeni rezultati pregleda kvalitete kredita prema valuti i vrsti na dan 31.12.2013., koje je iznijela HNB, ukazuju na značajno veći udio nenaplativih kredita u CHF, u odnosu na udio nenaplativih kredita u EUR.

Stanje na dan:

31.12.2011.

31.12.2012.

31.12.2013.

Udio nenaplativih kredita u CHF

7,27

9,15

12,36

Udio nenaplativih kredita u EUR

3,29

3,67

4,88

 

Pozivamo HNB da od banaka zatraži i objavi podatke koliko je dužnika sa stambenim kreditima u CHF pod ovrhom jedine nekretnine zbog nepodmirenja dugovanja kredita u CHF.

Pozivamo Vladu RH da interevenira Uredbom i proglasi moratorij na ovrhe jedine nekretnine sve dok se u Saboru ne usvoji Zakon o osobnom bankrotu te donesu podzakonski akti koji će omogućiti efikasnu provedbu tog zakona, čime bi se spriječilo nanošenje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete građanima, koja se pored financijskih, očituje i u zdravstvenim, emotivnim, i po cijelo društvo pogubnim, ekonomskim posljedicama.

Pozivamo Ministarstvo pravosuđa da uvaži zahtjeve da se prijedlog Zakona o osobnom bankrotu razmatra u što širem krugu organizacija i udruga ne bi li dobivena rješenja adekvatno štitila dužnike i vjerovnike. Ministarstvu pravosuđa obratili smo se sa zahtjevom da Udrugu Franak uključi u radnu skupinu, ali odgovor do sada nismo dobili.

Ovim pismom izražavamo podršku svim udrugama, organizacijama i građanima okupljenim u inicijative koje nastoje zaštititi najranjivije skupine građana kojima su jedine stambene nekretnine pod ovrhom.

 

 

Priopćenje Udruge Franak oko najnovnijih događaja u Crnoj Gori i usporedba našeg stanja sa zemljama u okružju

Zagreb, 7. travnja 2014. – Crnogorski parlamentarni Odbor za ekonomiju, financije i budžet 28. ožujka 2014. jednoglasno je usvojio ranije razmatrane ocjene i stavove u vezi sa stambenim kreditima CHF, kao i sa svim drugim kreditima s valutnom klauzulom. Parlamentarni odbor ocijenio je sljedeće:

-   problem kredita s valutnom klauzulom CHF potrebno je riješiti vansudski na način da se ti krediti otplaćuju po tečaju prema kojem su ugovoreni, uvećanom za maksimalno 10%, da se vrate preplaćeni iznosi zbog povećanog tečaja CHF-a te da se ti krediti otplaćuju s fiksnom kamatnom stopom

-   potrebno je razmotriti izmjene Zakona o obveznim odnosima na način da se obveza ugovorena u nekoj stranoj valuti ispunjava po tečaju na dan zaključenja ugovora te da se takvo rješenje primijeni retroaktivno na sve postojeće ugovore.

Crnogorski parlamentarni odbor učinio je to neposredno prije prvog ročišta za prvu kolektivnu tužbu u Crnoj Gori podignutu zbog kredita s valutnom klauzulom CHF koje je održano 31. ožujka 2014. Moramo napomenuti da je u Crnoj Gori već donesena jedna nepravomoćna presuda kojom se zabranjuje istodobna primjena valutne klauzule i promjenjive kamatne stope. Sudskoj odluci sada se pridružuje i mjerodavni parlamentarni odbor svojim najavama budućih aktivnosti.

 

Kako je problem kredita u CHF riješen u drugim zemljama?

Već smo više puta upoznavali hrvatsku javnost s aktivnostima u regiji i u zemljama Europske unije vezanim uz sumnje na nezakonitosti u poslovanju banaka. Podsjećamo ponovno da je Republika Srbija vrlo kvalitetno riješila pitanje nezakonitosti povećanja kamata, pa je zakonski naloženo bankama da, u svim kreditima u kojima nisu ugovoreni podaci za određivanje kamate, moraju odrediti fiksnu maržu i promjenjivi dio na temelju početno ugovorene kamate.

U Poljskoj je 3.7.2013. godine dobivena pozitivna nepravomoćna presuda u skupnoj tužbi 1.247 klijenata (u stranom vlasništvu njemačke Commerzbank) radi jednostranog mijenjanja kamate protiv BRE banke te je dosuđeno da banka klijentima mora vratiti preplaćeni novac. 

Mađarska je već prije fiksirala tečaj CHF-a za prijevremenu otplatu hipotekarnih kredita na tečaj niži za cca. 25% od službenog tečaja, čime je de facto poništila valutnu klauzulu u svim hipotekarnim kreditima s valutnom klauzulom CHF.

Austrijski Vrhovni sud presudio je prošle godine u jednome privatnom procesu da je valutna klauzula CHF ništetna jer dužnici nisu bili upozoreni na rizik koji ona predstavlja.

 

A što je s Hrvatskom?

Nasuprot svim pozitivnim pomacima u susjedstvu, odnosno u Europskoj uniji, u Hrvatskoj svjedočimo pokušajima manipuliranja javnošću kojoj se serviraju poruke kako su nedavne zakonske izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju nešto što je doprinijelo boljitku građana i povećanju pravne sigurnosti dužnika u kreditima s nezakonitim kamatama. Još jednom navodimo sljedeće činjenice:

1. U Republici Hrvatskoj i dalje postoji na desetke tisuća nezakonito ugovorenih promjenjivih kamata zbog neugovorenih podataka o načinu promjene kamate.

2. Vlada RH priopćenjem Ministarstva financija 14. siječnja 2014. javnost je dovela u zabludu i dala za pravo bankama da temeljem nezakonito povećanih kamata odrede fiksne marže, čime je došlo samo do novih nezakonitih postupaka banaka.

3. Smanjenje kamata u stambenim kreditima u kojima valuta naraste više od 20% u odnosu na početni tečaj jest mjera koja je administrativna, pravno neutemeljena i diskriminirajuća prema svim dužnicima u ostalim vrstama kredita, jer se na njih ta mjera ne primjenjuje.

Udruga Franak

Priopćenje Udruge Franak vezano uz financijsko opismenjavanje povodom proteklog Tjedna novca

Zagreb, 18. ožujka, 2014.                Netom održan Tjedan novca dijelom je bio posvećen pitanju financijske pismenosti i planova edukativnih aktivnosti s ciljem podizanja financijske pismenosti građana RH. Htjeli bismo s jedne strane pozdraviti ovakva nastojanja, jer je velik dio ljudi sve više u doticaju s financijskim proizvodima i uslugama o kojima nemaju dovoljno znanja da bi mogli donositi informirane odluke. Međutim, želimo iskoristiti ovu priliku da ukažemo na nekoliko bitnih momenata, koji se mahom ispuštaju iz vida ili minimaliziraju kada se govori o financijskom opismenjavanju.

Ponajprije, stavljanje naglaska na financijsku pismenost kao put do rješenja problema koji karakteriziraju odnos banaka i građana polazi od pretpostavke da je informirani potrošač u mogućnosti donijeti poslovnu odluku koja će po njega biti najbolja moguća. Kao što znamo, stvarnost je ipak drugačija. Istina je da su mnogi željeli podići npr. kunske stambene kredite s fiksnom stopom, no takvih u ponudi banaka naprosto nije bilo. Banke su itekako često koristile financijsku nepismenost u vlastitu korist prikrivajući primjerice efektivne kamatne stope prilikom oglašavanja, sve dok ih zakon nije natjerao na suprotno. Stvarnost dakle ukazuje na to kako su banke godinama potpisivanje ugovora o kreditu uvjetovale potpisivanjem pristanka na pljenidbu cijele plaće.

Spominjanje financijskog opismenjavanja u kontekstu nužnosti kako ljudi ne bi zaglibili u situacijama kao što su CHF krediti ponovno nas navodi na onu tezu – „sami su si krivi“. S druge strane, imamo nepravomoćnu presudu koja govori upravo suprotno. Stoga se možemo opravdano pitati je li baš Hrvatska udruga banaka ona koja bi trebala nositi projekte financijske pismenosti? Smatramo da je opravdano postavljati pitanja poput ovih: tko će prosuditi o razlici između informacije i propagande? Ne spadaju li u financijsku pismenost i znanja o prepoznavanju načina na koje banke prodaju klijentima i proizvode koji im ne trebaju te su po njih potencijalno štetni?

Preporuke Europske komisije Recommendation CM/Rec(2007)8 of the Committee of Ministers to member states on legal solutions to debt problemsuz financijsku pismenost navode niz drugih mjera koje se fokusom na ovu temu zanemaruju. Posebno bismo željeli istaknuti  kako u Hrvatskoj niti stopostotna financijska pismenost ne bi mogla riješiti probleme čiji uzrok leži u neadekvatnom nadzoru odnosa banaka i potrošača od strane HNB-a.

U zemljama gdje postoji zdrava konkurencija među bankama, potrošač je u startu, neovisno o financijskoj pismenosti, u znatno povoljnijem položaju nego u Hrvatskoj, gdje je koncentriranost imovine bankovnog sustava u pet velikih banaka.  Zbog nedostatka tržišne utakmice među bankama, kao i sekundarnih institucionalnih mehanizama zaštite potrošača (Zakon o osobnom bankrotu/stečaju potrošača je na čekanju već tri godine), nalazimo se u situaciji prekomjerne tržišne moći banaka. Neovisno o financijskoj pismenosti, trenutno stanje štetno je ne samo po klijente banaka, već indirektno i po hrvatsko gospodarstvo.

 Dok se sustavni problemi ignoriraju, prva lekcija financijske pismenosti bit će: „Ne potpisujte ništa.“

Reakcija Udruge Franak na izjavu povjerenika EU za zaštitu potrošača Nevena Mimice


Zagreb, 25. veljače 2014.    Udruga Franak mora reagirati na neprimjerenu izjavu povjerenika EU za zaštitu potrošača Nevena Mimice iznesenu na izvještajnoj konvenciji SDP-a održanoj 22. veljače. Gosp. Mimica tom je prilikom izjavio kako: "SDP dijeli viziju s europskim strankama lijevog centra, da EU nije samo gospodarska konstrukcija korisna bankama i profitu nego i sustav koji štiti svoje građane i članice, da sada kad smo članica EU-a ne želimo građanima samo objašnjavati Uniju, nego je i mijenjati nabolje“. Izjave povjerenika Mimice, smatra Udruga Franak, najobičnije su floskule dnevne politike, koje nemaju nikakvu težinu ni uporište i služe samo za zavaravanje građana Republike Hrvatske.

Udruga Franak poziva povjerenika EU za zaštitu potrošača Nevena Mimicu da iskoristi poziciju i mehanizme koje ima na raspolaganju te da natjera Vladu RH i HNB da prekinu nezakonito i samovoljno poslovanje banaka u RH koje je štetno za potrošače. 

HNB i Vlada RH suprotno Zakonu o obveznim odnosima dopuštaju bankama samovoljno određivanje fiksne marže

Udruga Franak mora upozoriti na neke činjenice koje govore potpuno suprotno od izjava povjerenika Mimice. A one govore sljedeće:

1. HNB i Vlada RH dopuštaju bankama da samovoljno i bez volje dužnika određuju fiksne marže u kreditima koji su ugovoreni bez podataka na temelju kojih se mijenja kamata odnosno bez podataka koje su bile dužne ugovoriti na temelju Zakona o obveznim odnosima. Na taj način HNB i Vlada RH daju bankama legitimitet za jednostrano određivanje kamata pozivajući se na Zakon o potrošačkom kreditiranju, mada je tim zakonom jasno i glasno propisano da se fiksna marža ne smije mijenjati tijekom otplate kredita te da se fiksna marža mora uskladiti s dužnikom.

Umjesto da fiksna marža vrijedi za početnu kamatu, dakle za cijelo vrijeme otplate kredita, i umjesto da se uskladi s dužnicima, banke su primijenile metodu određivanja fiksne marže na temelju nezakonito povećanih kamata koje su godinama jednostrano povećavane, i sve to bez usklađivanja s dužnicima. Takav način određivanja ugovorne obveze čini teško kršenje temeljnih načela Zakona o obveznim odnosima, i to:

-           načela zasnivanja ugovornih obveza na temelju suglasnosti volja ugovornih strana

-          načela obvezatne odredivosti ugovorne činidbe, a u slučaju ako je ugovorna činidba neodrediva odnosno jednostrano odrediva, takvi ugovori smatraju se ništetnima.

Iz toga je vidljivo da hvalisanje Vlade kako su Zakonom o potrošačkom kreditiranju stali na kraj samovolji banaka apsolutno ne stoji niti ima realnu primjenu.

Udruga Franak poziva Vladu RH da hitno pristupi izradi Zakona o osobnom stečaju

2. Republika Hrvatska još uvijek nema Zakon o osobnom stečaju, što omogućuje bankama da bez milosti ovršuju dužnike i izbacuju ih iz nekretnina kupljenih stambenim kreditima. Osim što bivaju izbačeni na ulicu, ti dužnici ostaju još dužni bankama za preostale iznose neotplaćenih dijelova kredita – što znači da banke de facto ne snose nikakav rizik za svoje poslovanje, nego su one zahvaljujući krajnjoj inertnosti izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj uvijek u dobitnoj kombinaciji. Cilj osobnog stečaja svakako mora biti mogućnost novog početka nakon vremena provedenog u financijskom nadzoru, a to  podrazumijeva potpuni otpis dugova. U kreiranju modela vidimo i veliki test ove Vlade u području zaštite potrošača.

Udruga Franak stoga još jednom poziva Vladu RH da razmotri načine kako spriječiti banke u njihovu nezakonitu jednostranom određivanju fiksnih marži u kreditima bez ugovorenih marži te da hitno pristupi izradi Zakona o osobnom stečaju po uzoru na dobre primjere iz svjetske prakse osobnih stečajeva.

Privremena mjera kojom su kamate u stambenim CHF kreditima smanjene na 3,23% je administrativna i nije utemeljena na pravu

Privremena administrativna mjera, kojom su kamate u stambenim CHF kreditima smanjene na 3,23% jest administrativna mjera koja se ne temelji na pravu, nego na pogrešnoj pragmatici izvršne i zakonodavne vlasti kojom se pokušava izbjeći bunt najugroženijih građana Republike Hrvatske. Osim toga, ona je diskriminacijska prema svim dužnicima koji nemaju stambene kredite, jer se na njih ta privremena mjera ne odnosi, čime se krši temeljno načelo jednakosti iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske.

Iz svega se može zaključiti da su banke na takvu mjeru pristale samo zato jer su svjesne da evidentno krše Zakon o obveznim odnosima, stoga ostaje dojam da Vlada i banke pokušavaju pištoljem na vodu ugasiti šumski požar.

Udruga Franak ističe kako će i dalje ustrajati u rješavanju nezakonitosti u sferi bankarskog poslovanja, uslijed kojih je nanesena ogromna šteta brojnim građanima Republike Hrvatske. 

Obavijest

Udruga Franak iskreno zahvaljuje svima na iskazanom interesu za radno mjesto voditelja/ice ureda u Zagrebu. Ovim putem vas obavještavamo da smo natječaj zatvorili odabravši kandidatkinju za čije smo kvalifikacije, iskustva, znanja i vještine procijenili da su prioritetne za razvoj Udruge.

 
Želimo Vam puno uspjeha i sreće u daljnjem radu.
Udruga Franak

Mali čovjek želi preko crte - Montažstroj i Udruga Franak

 

U sklopu projekta MALI ČOVJEK ŽELI PREKO CRTE članovi umjetničkog kolektiva MONTAЖ$TROJ razgovarali su s članovima udruge Franak 14. prosinca 2013. godine. Iako suočeni s predrasudama da su sami krivi za svoju situaciju jer su trošili više nego što imaju ili željeli ono što si ne mogu priuštiti, članovi Udruge Franak odlučili su sudskim procesom stati na kraj samovoljnoj gladi banaka za profitom. Kredite opisuju kao metastaze u društvu jer sve više naših sugrađana bez kreditnog duga ne bi mogli osigurati osnovne uvjete za vlastiti i život svojih obitelji.

13 tisuća članova udruge Franak, većinom visoko obrazovani ljudi, nekada pripadnici srednje građanske klase u Hrvatskoj, prešli su crtu vlastite nemoći pokazujući na svom primjeru da na nepravdu treba odgovoriti. Suprotstavljeni »velikim bankama« dokazali su a dokazuju i dalje da su ljudi »mali« ukoliko se borbe svatko sam za sebe. Samo udruživanjem i zajedničkom borbom te prepoznavanjem zajedničkih interesa možemo otvoriti mogućnosti stvaranja nekog pravednijeg društva.

 

- See more at: http://blog.montazstroj.com/2014/02/07/zarobljenici-novca/#sthash.kTjSV8oT.dpuf

Otvoreno pismo Ministarstvu financija zbog protupravnog tumačenja članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju

Poštovani,

 na stranicama Ministarstva financija osvanulo je tumačenje primjene članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) kojim se povlađuje bankama u njihovu jednostranom i samovoljnom određivanju parametara za promjenu kamata u postojećim kreditima bez ugovorenih fiksnih marži i promjenjivih parametara.

 Svojim tumačenjem Ministarstvo financija dalo je zeleno svjetlo bankama u njihovim nezakonitim radnjama, i to odobravanjem samovoljnog određivanja fiksne marže na temelju zatečenih kamata koje su nezakonito povećavane tijekom nekoliko godina. Na taj način banke određuju fiksne marže koje su veće nego što je bila ukupna početna kamata.

 Zbrajanjem fiksne marže i vrijednosti promjenjivog parametra na početku otplate kredita mora se dobiti početna kamata, a ako to nije moguće, onda je fiksna marža nezakonita – jer je neprimjenjiva u trenutku ugovaranja kredita. Nevjerojatno je da Ministarstvo financija nakon nekoliko mjeseci borbe za vladavinu prava odjednom zagovara pravnu nesigurnost dužnika s kojima su banke nezakonito ugovorile kamate te omogućuje bankama da u budućnosti ostvare nove ekstra profite na temelju potpuno nepredvidivih kretanja promjenjivih parametara koji su u ovome trenutku na povijesnom minimumu.

 Takav potez Ministarstva financija Udruga Franak smatra izdajom vladavine prava i izdajom građana Republike Hrvatske s kojima su banke ugovorile nezakonite kamate.

Žalosna je činjenica da je izvršna vlast na kraju ipak pokazala strah od financijskih institucija koje očigledno državu imaju čime ucjenjivati, zbog čega Ministarstvo financija spornim tumačenjem dovodi u sukob odredbe ZPK-a s odredbama Zakona o obveznim odnosima te omogućuje bankama da samovoljno odnosno nezakonito definiraju fiksnu maržu u promjenjivim kamatama.

Udruga  Franak nastavit će pravnu borbu i zagovaranje uvođenja vladavine prava radi zaštite korisnika financijskih usluga.

 Očigledno je da izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Republike Hrvatske nije stalo do vladavine prava. Nažalost, ne samo da im nije stalo do vladavine prava, nego izvršna vlast to pravo nemilosrdno gazi svojim podilaženjem bankarskom sustavu.

 Člankom 13. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 143/13) decidirano je propisano (citiramo):

„(2) Za postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno-posljedične veze, vjerovnici moraju s dužnikom uskladiti kamatnu stopu, određivanjem parametra i fiksne marže, kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, najkasnije do 1. siječnja 2014.“

 Dakle, u tome zakonu decidirano je propisano da vjerovnik s dužnikom mora uskladiti kamatnu stopu. Usklađivanje pretpostavlja dogovor oko parametara, a ne nezakonito jednostrano određivanje parametara, koje je suprotno Zakonu o obveznim odnosima i temeljnim načelima  obveznih odnosa, prema kojima nije dopušteno jednostrano definiranje ugovornih obveza.

 Pozivamo Ministarstvo financija da povuče sporno tumačenje koje je potpuno u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima, ali i sa člankom 13. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

 U Zagrebu, 14. siječnja 2014.

 Udruga Franak

Pretplati se na ovaj RSS feed

Sign In