Udruga Franak je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i razvoj.

Otvoreno pismo Predsjednici Republike Hrvatske

Poštovana Predsjednice,

Udruga Franak izražava Vam čestitke na izboru za prvu predsjednicu Republike Hrvatske te Vam želi uspješan mandat. 

Pozivamo Vas da ispunite svoje predizborno obećanje o konkretnim mjerama i da se javno zauzmete za interese oštećenih dužnika s kreditima u švicarskim francima, sukladno zajedničkom sporazumu od 8. siječnja ove godine, prije drugog kruga predsjedničkih izbora.

Cijelo pismo pročitajte u prilogu... 

 

Udruga Franak

Poziv članovima i dužnicima

Udruga Franak poziva sve svoje članove i sve dužnike, bez obzira na vrstu kredita, da poduzmu sljedeće radnje kako bi smo poslali poruku bankama koje su nudile pokvarene kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Banke na pregovorima nisu pokazale volju da žele riješiti problem „švicaraca“ pa smo se odlučili za sada samo na pripremne korake kojima želimo dati do znanja da Udruga franak neće odustati od svojih zahtjeva.

-          Molimo sve dužnike da pošalju Hrvatskoj narodnoj banci Zahtjev za inspekcijski nadzor zbog kršenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, jer banke nisu uskladile i ugovorile aneks ugovora o definiranju fiksne marže i parametra do 1.1.2014. godine. U prilogu dostavljamo primjer obrasca za prijavu.

Udruga Franak

Zahtjev za pristup informacijama prema HNB-u, broj 1

Udruga Franak poslala je 13. veljače zahtjev za pristup informacijama, vezano uz Kodeks dobre bankovne prakse.

Uskoro slijede novi zahtjevi prema HNB-u, gdje ćemo tražiti odgovore na sva naša pitanja i gdje ćemo zahtijevati objavu svih važnih informacija zbog javnog interesa i zbog interesa dužnika.


Udruga Franak

U prilogu Zahtjev za pristup informacijama.

Donesena presuda u korist korisnika kredita

Zagreb, 24. veljače 2015. godine

POJEDINAČNOM PRESUDOM NALOŽENO BANCI DA VRATI NOVAC KORISNIKU KREDITA.

Donesena je prva presuda u korist korisnika kredita, člana Udruge Franak, protiv  SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d.

Nakon što je donesena odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od dana 4. srpnja 2014.g., poslovni broj Pž-7129/13-4, na temelju kolektivne tužbe korisnika kredita, kojom je VTS zauzeo stav da su odredbe ugovora o kreditu kojima se promjena kamatne stope čine ovisnom o odluci tuženika (banke) nepoštene, pa prema tome ništetne - što je osobito  obrazloženo na str. od 53. do 67. navedene presude i rješenja, tužitelj je pokrenuo pojedinačni parnični postupak kod Općinskog suda u Zaboku protiv SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d. 

Presudom Općinskog suda u Zaboku  utvrđeno je:

da je ništetna i bez pravnog učinka odredba čl. 11. točka 1. Ugovora o kreditu od dana 29. kolovoza 2006. godine, u djelu u kojem je ugovoreno da je redovna kamatna stopa je promijenjiva, a utvrđuje se Odlukom kreditora.

Također je naloženo tuženiku SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d., R. da tužitelju isplati iznos od 5.924,52 CHF, u kunskoj protuvrijednosti prema prodajom tečaju tuženika na dan isplate, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim.

Naime, tužitelj je kao korisnik kredita sklopio sa tuženikom kao kreditorom SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.d.,  dana 29. kolovoza 2006. godine Ugovor o kreditu, a kojim ugovorom se tuženik obvezao staviti na raspolaganje tužitelju iznos od 78.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj prema prodajnom deviznom tečaju tuženika vrijedećem za CHF na dan korištenja kredita, dok se tužitelj obvezao isti iznos vratiti s pripadajućim kamatama u vrijema i na način utvrđen ugovorom.

Odredbom čl. 5. toč. 1. označenog ugovora o kreditu ugovoreno je da je tužitelj dužan tuženiku plaćati u anuitetima iznos kredita od 78.000,00 CHF i nominalnu kamatnu stopu koja je tijekom postojanja obveze po ugovoru promjenjiva, s time da je ista na dan sklapanja ugovora iznosila 4,20 %. 

U konkretnom slučaju, činidba u pogledu kamatne stope koju je tužitelj bio dužna plaćati tuženiku nije niti određena niti odrediva. Naime, kamatna stopa po prednje označenom ugovoru o kreditu mijenjala se isključivo jednostranom odlukom tuženika, te se o takvoj promjeni nije pojedinačno pregovaralo. S time u vezi, tuženik je svojom jednostranom odlukom mijenjao kamatnu stopu te o istome obaviješćivao tužitelja samo pisanom obavijesti bez da je za takvu promjenu tražio suglasnost tužitelja, pa je tako tuženik u nekoliko navrata u periodu od 2006. do 2014. godine mijenjao kamatnu stopu, a kojim promjenama je došlo do promjene u mjesečnim anuitetima koje je tužitelj bio dužna plaćati tuženiku, a time i do promjene u prvotno ugovorenom otplatnom planu.  

Tuženik je jednostranom odlukom protivno načelu savjesnosti i poštenja, mijenjao kamatnu stopu, a čime je došlo do promjene u mjesečnim anuitetima u odnosu na prvi otplatni plan kredita, i to:

-      dana 12. ožujka 2007. godine uvećanjem na 5,20%,

-      dana 10. veljače 2009. godine uvećanjem na 5,90%,

-      dana 10. siječnja 2010. godine uvećanjem na 6,40%,

-      dana 10. veljače 2011. godine uvećanjem na 5,99%.  

Navedenim promjenama kamatne stope, mijenjao se dužni iznos mjesečnog anuiteta, a čime je tužitelj ukupno preplatio mjesečne anuitete u iznosu od 5.924,52 CHF.

Udruga Franak

Priopćenje za javnost 10.2.2015.

Zagreb, 10.2.2015.

Priopćenje za javnost: Kodeks dobre bankovne prakse

Zbog sve češćih dezinformacija koji se iznose u javnost putem određenih medija od strane bankarskog lobija, Udruga Franak odlučila je reagirati.

Uzrok svih problema dužnika jest izigravanje povjerenja potrošača i ne upozoravanje istih na izuzetno visoki valutni rizik kredita u CHF. Dužnici su u banke ulazili u najboljoj namjeri i s dužnom pažnjom te nisu mogli znati da su krediti s valutnom klauzulom u CHF zapravo vrlo opasni i pokvareni proizvodi. HNB je trebao ili zabraniti spomenute kredite ili je trebao obvezati banke da se buduće dužnike mora upoznati sa svim informacijama o špekulativnom valutnom riziku prije samog potpisivanja ugovora. Banke su zloupotrijebile činjenicu da HNB ne vrši ulogu regulatora i odlučile iskoristiti situaciju te dati u ponudu toksične kredite iako su bile potpuno svjesne da su ti krediti opasni za građane. Zajednički propusti i djelovanje HNB-a i banaka bude sumnju čak i na moguća kaznena djela, jer je posljedica takvog nezakonitog poslovanja nesaglediva po zdravlje i živote ljudi koji su upali u dužničko ropstvo ne svojom krivnjom.

Ponavljamo naše tvrdnje:

- Uzrok ove situacije je nezakonito poslovanje banaka i propusti HNB-a, a uzrok se mora uzeti u obzir prilikom donošenja dugoročnih mjera.

- Udruga Franak odbija bilo kakvo rješenje na teret državnog proračuna, odgovornost moraju isključivo preuzeti odgovorne institucije, a to su banke zajedno s HNB-om.

- "Domaće" banke (8 tuženih) su dokazano zarađivale ekstra profite na temelju kamata na nezakonito uvećanu glavnicu i na temelju manipulacija s izvorima financiranja, a njihove banke "majke" u inozemstvu su zarađivale direktno na tečajnim razlikama, na taj način iznoseći novac iz Republike Hrvatske bez plaćanja poreza i bez ikakvih osnova stjecanja (postavlja se pitanje kaznene odgovornosti i veleizdaje).

- Udruga ne pristaje na socijalno raslojavanje prilikom donošenja dugoročnih mjera, jer one trebaju riješiti uzrok a ne posljedicu i svi korisnici koje imaju kredite s valutnom klauzulom CHF su višestruko oštećene od strane banaka.

- Udruga se zalaže za usvajanje svojih 5 zahtjeva koji ne mogu destabilizirati državu, već upravo suprotno, povratom nezakonito preplaćenih sredstava građanima potiče se potrošnja, a koja generira rast BDP-a i novo zapošljavanje.

- Za konverziju kredita u kune nije potrebno otpustiti rezervacije HNB-a u većem iznosu od 30 % rezervi kad bi cijelu odgovornost snosio samo HNB, a slučaj Mađarske pokazuje da ne može doći do nikakve destabilizacije na tržištu. Manja zarada banaka (a ne trošak)raspodijelio bi se prosječno na idućih 15 godina koliko su ovi dugoročni krediti u otplati. Treba napomenuti da su banke u nedavnoj povijesti (1999./2000. godine) dokapitalizirane novcem hrvatskih poreznih obveznika u iznosu od gotovo 80 milijardi kuna.

- Pozivamo sve ostale građane da daju podršku Udruzi Franak i upozoravamo ih da ne nasjedaju na dezinformacije od strane banaka kojima ih se želi zaplašiti i na taj način okrenuti protiv svojih sugrađana.

- Tvrdoglavo nepriznavanje pogreške plasiranja CHF kredita od strane 8 banaka za rezultat danas ima najnižu REPUTACIJU bankarskog sustava u povijesti Republike Hrvatske. To potvrđuje HNB koji je izašao s podacima da se građani sve manje obraćaju bankama za kreditiranje, a zbog izuzetno niske razine povjerenja u financijske institucije. Građani također nemaju povjerenja ni u HNB jer po slučaju "franak" mogu zaključiti kako su građani izvarani i nezaštićeni. Da su Hrvatska narodna banka i tužene banke priznale i ispravile pogrešku još prije 4 godine prilikom prve aprecijacije franka, danas bi štete bile puno manje, a mnogi građani bi i dalje redovno otplaćivali svoje kredite, te sačuvali svoje zdravlje i krov nad glavom. Izgubljena reputacija i nepovjerenje u banke na kraju će rezultirati puno većim štetama po cijelo društvo. Pozivamo banke da sagledaju širu sliku ovog problema i da počnu profesionalno i društveno odgovorno poslovati u hrvatskom društvu, da razvoj društva i ljudska prava stave ispred pohlepe za zaradom, baš kao što su se to obvezale u svojim Etičkim kodeksima. Na to ih naravno obvezuju i Zakoni Republike Hrvatske.

U prilogu objavljujemo Kodeks dobre bankovne prakse koji je potpisan od strane članica Hrvatske udruge banaka, a kojeg se osam banaka nisu pridržavale, baš kao ni Zakona o zaštiti potrošača, jer nisu htjele upozoriti potrošače na otrovne i pokvarene kredite koji su u sebi sadržavali izuzetno visoki valutni rizik CHF.

Ovaj dokument su Udruga Franak i Potrošač priložili kao dokaz u kolektivnom procesu, a sada ga želimo i objaviti u javnost jer određeni ljudi na visokim funkcijama u HNB-u ne razumiju da bi banke trebale raditi u interesu svojih dužnika. Isti ti ljudi ne razumiju da su trebali regulirati bankarsko tržište i da su trebali poduzeti konkretne korake kako bi zaštitili dužnike. HNB tvrdi da je sve odradio u svojoj moći, a mi ih jedino možemo pitati čemu služi Odjel za zaštitu potrošača u HNB-u.

Udruga Franak

U prilogu Kodeks dobre bankovne prakse.

"Nisu sve banke iste"

Predmet: reakcija na priopćenje Banke Splitsko Dalmatinske "Nisu sve banke iste"

- Banka Splitsko Dalmatinska potvrdila tvrdnje Udruge Franak o nepoštenom ponašanju i izigravanju povjerenja građana od strane 8 tuženih banaka

Udruga Franak ovim putem javno se ispričava ako je svojim djelovanjem u javnosti ostavila krivi dojam da prozivamo cijeli bankarski sustav u Republici Hrvatskoj. Kad Udruga Franak spominje nezakonito ponašanje banaka isključivo se misli na 8 banaka koje su tužene u kolektivnom sudskom procesu zbog plasiranja izuzetno visoko rizičnih kredita s valutnom klauzulom u CHF.

Udruga Franak je već ranije upozorila mjerodavne institucije da su ovim rizičnim kreditima oštećeni ne samo građani, već i druge banke koje nisu nudile takve kredite. Tužene banke su pokvarenim "jeftinim" kreditima narušile tržišnu konkurenciju i direktno oštetile druge banke. Takvi "jeftini" proizvodi su se na kraju pokazali izuzetno skupima, za građane, za druge banke i posredno za cijelu ekonomiju Republike Hrvatske.

Izuzetno nam je drago da su naše tvrdnje sada potvrđene i od bankarske struke, odnosno od banke koja je oštećena ovim krajnje nepoštenim i nezakonitim ponašanjem od strane 8 tuženih banaka.

Još jednom upućujemo naše isprike drugim bankama koje nisu nudile pokvarene kredite s valutnom klauzulom u CHF.

 

Udruga Franak

U prilogu priopćenje Udruge Franak i priopćenje Banke Splitsko Dalmatinske "Nisu sve banke iste"

Otvoreno pismo prema MFIN

Poštovani,

Slijedom neadekvatnog komuniciranja s vaše strane prema Udruzi Franak s aspekta donošenja dugoročnih mjera. Ovim putem prenosimo naša zapažanja i zahtjeve uz očekivanje da se hitno povratno javite o svemu.

Prije svega izražavamo nezadovoljstvo upornim izbjegavanjem zajedničkih sastanaka svih strana, odnosno ne postojanje glasa oštećenih građana u vašim procesima.Naime, pored MFIN, HNB i predstavnike banaka (HUB), trebali bi biti i predstavnici udruge Franak.  Ovako nam ostaje samo iz medija iščitavati kako MFIN, HNB i banke u potpunosti ignoriraju naših 5 zahtjeva. Mislimo da je isključivanje oštećenih iz procesa dogovaranja krajnje neprihvatljivo te pasivno-agresivno ponašanje prema desecima tisuća ljudi.

Obzirom da su svi dosadašnji ministri, pomoćnici, zamjenici, guverneri i viceguverneri i drugi propustili uvidjeti dubinu problema zadnjih sedam godina, te obzirom da smo vam upravo mi prenijeli informacije i spoznaje do kojih su MFIN i HNB davno prije svojim radom trebale doći – držimo da smo meritoran i ravnopravan dionik u razgovoru te zahtijevamo od vas da nam omogućite sudjelovanje u procesima donošenju odluka. U protivnom sumnja da su započeti pregovori nepošteni će dalje biti time i neosporni te odgovornost na vašoj strani.

Očekujemo da MFIN reagira na tvrdnje ekonomske struke da su banke kćeri i banke majke zarađivale nezakonite ekstra profite na tečajnim razlikama tegodinama osiromašivale građane ove države!  Ukoliko vam nije do sada jasno, inkriminirane banke su se valutnim pozicijama ne samo osigurale od gubitaka već stavile u poziciju neprimjerenog ekstra profita. Špekulativni rizik su prebacile na leđa građana, bez da im omoguće barem informaciju, kamoli upozorenje o tome.  Ove tvrdnje potvrđuju ne samo neovisne stručne analize već i sudske presude! Iz svega slijedi i pitanje zašto je regulator dozvolio kunske kredite s valutnom klauzulom CHF te zašto nije inzistirao na kreditiranju u samo EUR i kuni?  Nama je odgovor jasan - banke ne mogu imati ekstra profit kod EUR i kunskih kredita u slučaju tečajnih razlika.

Članovi udruge javljaju nam da se pojedine banke ne drže Zakona o potrošačkom kreditiranju te im obračunavaju anuitete po važećem tečaju umjesto tečaja 6,39. Navodno za anuitete s kojima građani kasne s plaćanjem obračunavaju isto tako po većem tečaju. Opet banke čitaju Zakone na svoj način i opet ste Vi kao zakonodavac dopustili rupe u Zakonu gdje se ograničili primjenu mjere samo za uplatu redovnog anuiteta, pa nas zanima kako ovo mislite ispraviti.

Retroaktivno izražavamo negodovanje zbog ranijih pregovora oko privremene mjere 6,39 gdje nas niste upozorili na postojanje određenih uvjeta (granica milijun kuna) u primjeni mjere 6,39. Upravo zato ste izigrali naše povjerenje. A slično smo doživjeli i od strane banaka kad smo s povjerenjem ulazili u financijske institucije, uvjereni da smo zaštićeni zakonodavnim okvirima i postojanjem HNB-a kao regulatora na tržištu. Nismo ni sanjali da ćemo doći u poziciju gdje su trenutno naši lihvarski ugovori jači od bilo kojeg zakona RH. Zato apeliramo da na budućim pregovorima prihvatite Udrugu Franak ravnopravno i na način da se trajno otkloni današnja nepoštena pozicija potrošača u odnosu na banke.

Udruga Franak svoje zahtjeve TEMELJI na pravnim i ekonomskim činjenicama. ODGOVORNOST za ovu situaciju u kojoj se nalaze dužnici u potpunosti imaju BANKE, HNB i Vlade RH koje nisu do sada htjele reagirati na upozoravanja o POKVARENIM proizvodima na tržištu. Naša kolektivna tužba je upravo taj temelj. Iz tih pravnih okvira mi ne želimo izlaziti. Upravo zato naši zahtjevi se odnose na SVE FIZIČKE osobe, za SVE kredite s valutnom klauzulom u CHF, te za slučaj kamatne stope za SVE kredite u kojima kamatne stope nisu bile zakonito ugovorene (jednostrana promjena kamatne stope od strane banaka).

Nama je neprihvatljiva bilo kakva socijalna i druga podjela u našem slučaju, jer građani plaćaju lihvarske kredite već više od 7 godina. Građani više ne mogu čekati pravosuđe jer mnogi od nas su već ostali bez svojih domova, a ta agonija se nastavlja iz dana u dan. Podatak od 17,38% nenaplativih kredita u CHF valuti dovoljno govori o samom lihvarskom i pokvarenom proizvodu. Postavlja se pitanje zašto Hrvatska ima rekordan postotak u EU. Zato jer su sve druge zemlje (Poljska, Mađarska, Austrija…) uvele mjere puno ranije nego Hrvatska. Vi ste donijeli 1. siječnja 2014. godine mjeru 3,23  za stambene kredite (CHF). Međutim mjere u drugim zemljama su bile više u korist građana (Poljska 1% kamata). Mjera 3,23 (zbog 42% povećanog tečaja) zapravo je samo neznatno smanjila opterećenje građana na prosječni anuitetna oko 30% veći od početnog anuiteta.

Još jednom ponavljamo da je Visoki trgovački sud UTVRDIO nezakonito poslovanje banaka, pa je neshvatljivo zašto se izbjegava trajno rješenje upravo na teret nepoštenih banaka.

Naglašavamo da se udruga Franak protivi rješenjima koje idu na teret državnog proračuna i poreznih obveznika! Nama je potrebno samo vratiti novce koji su nam banke uzele bez ijedne osnove stjecanja. Teret naših zahtjeva mora ići isključivo na HNB i na banke. Na taj način će se nezakoniti profit vratiti u optjecaj, a što će imati pozitivan utjecaj na potrošnju i rast BDP-a kao što analize potvrđuju.

       Naši zahtjevi su sljedeći:

     1.Uključiti formalno Udrugu Franak u radnu skupinu za donošenje dugoročnih mjera

     2.Očitovati se oko 5 zahtjeva Udruge Franak

   3. Angažirati nezavisne vanjske strane i domaće ekonomske stručnjake i istražitelja koji će istražiti tijek novca i sve okolnosti oko ovog problema (ako je dužnik npr. plaćao 1000,00 kn veći anuitet, gdje je ta razlika završila, u domaćim ili stranim bankama majkama, je li plaćen porez na dobit na takvu ekstra dobit ako je izašla van RH)

Informiramo vas da je udruga Franak odlučila produžiti vremenski rok za  prihvaćanje naših 5 zahtjeva do 28. ožujka. Do tada će Udruga Franak svaku subotu organizirati mirna okupljanja ispred banaka te paliti svijeće za sve one koji nisu više s nama zbog malignih i drugih teških oboljenja uslijed velikog stresa. I za one ljude koji su nažalost digli ruku na sebe uslijed nemogućnosti otplate lihvarskih kredita.

Zadnji dan, 28. ožujka Udruga će organizirati zadnje mirno okupljanje ispred Hrvatske narodne banke kao posljednje upozorenje. Ako se do tada ne donesu konkretne mjere u skladu sa našim zahtjevima, za moguće socijalne nemire morat ćete snositi odgovornost upravo Vi, zajedno s Hrvatskom narodnom bankom te s predstavnicima svih 8 banaka.

Nadamo se da će se to izbjeći odgovornim pristupom rješavanja naših problema.

Građanima je dosta plaćanja tuđih pogreški!

U očekivanju vašeg skorog odgovora,

Udruga franak

            U prilogu:

                 Analiza / osvrt ekonomskih stručnjaka i profesora I. Lovrinovića i profesora D. Jakovčevića

Daljnje akcije Udruge Franak

Dragi članovi Udruge Franak,

Udruga je danas donijela plan daljnjeg djelovanja u svrhu donošenja dugoročnih rješenja za probleme građana koji imaju kredite s valutnom klauzulom.

1. Udruga odlučno ostaje pri svojih 5 zahtjeva. Ovi zahtjevi ne smiju ići na teret državnog proračuna, već na teret banaka (nezakonito poslovanje) i na teret Hrvatske narodne banke (regulator koji je načinio niz propusta).

2. Tražimo od MFIN da se Udrugu Franak postavi formalno u radnu skupinu za donošenje dugoročnih mjera, jer je neozbiljno dobivati informacije od medija o mogućim rješenjima, bez da se uzima u obzir mišljenje građana na koje se mjere odnose.

3. Od banaka tražimo da javno objave sve podatke o valutnim pozicijama od 2003. godine do danas, po kojem tečaju su ulazile ili izlazile iz pozicija te ročnost istih pozicija. Tražimo i odgovor na pitanje gdje je završio profit od tečajnih razlika, jer ako na jednom mjestu imate manjak (građani), negdje mora biti višak sredstava. Tražimo odgovor i zašto su u ponudu davale visokorizične kredite za građane, a da ih nisu adekvatno upozorili na špekulativni valutni rizik. Zašto nisu građane upoznale na rizik i zašto im nisu dali mogućnost da se građani osiguraju od takvog rizika? Zašto nisu htjele dati podatke o bilancama u kolektivnom procesu slučaja "franak"? (samo je OTP banka dala podatke).

4. U slučaju HNB-a smo dali materijale odvjetničkom timu te je u planu pokretanje pravnog procesa, kako bi se utvrdila odgovornost HNB-a kao pravne osobe na nevjerojatne propuste, ali i da bi se utvrdila moguća prekršajna i kaznena odgovornost fizičkih osoba u pravnoj. Udruga Franak apelira na HNB da javno odgovori na pitanja. Zašto nisu zabranili kredite s valutnom klauzulom u CHF, a koji su se pokazali toksičnim i pokvarenim proizvodom, a koji su za posljedicu imali velik postotak neotplativih kredita. Iza tog postotka stoje tisuće obitelji koji su završili u ovrhama i bez svojih domova. Ako ih niste htjeli zabraniti, zašto građane niste adekvatno, kao i Austrijska narodna banka, upozorili na špekulativne valutne rizike, na mjestu potpisivanja ugovora? Zašto HNB (vaš Odjel za zaštitu potrošača) nije kaznio banke nakon pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda koja je utvrdila nezakonito i nepošteno poslovanje banaka te koja je utvrdila povredu prava potrošača? Zašto HNB nije naložio povrat nezakonito preplaćenih kamata nakon spomenute presude, već je prepustio potrošače pojedinačnom sudovanju? Zašto HNB ne vrši svoju ulogu nadziranja provedbe Zakona o potrošačkom kreditiranju, gdje banke krše Zakon na način da su koristile nezakonitu metodologiju za izračun fiksne marže ta na način da nisu ugovorile aneks ugovora o tome?

5. Udruga poziva članove, dužnike i sve građane da svaki vikend zapale svijeću za sve žrtve kredita kod određenih banaka na određeni dan. Svaki tjedan ćemo navoditi u obavijestima na našim stranicama detalje akcije. Svaki sljedeći vikend svijeće će se paliti kod druge banke. Dakle, sljedećih 8 vikenda ćemo paliti svijeće kod 8 banaka koje smo tužili u kolektivnom procesu. Ovu pasivnu akciju započinjemo prvo s Erste bankom u subotu, 31. siječnja u 17h, kod sljedećih poslovnica u gradovima:
Osijek; Kapucinska 26,
Ribarska 2
Korpivnica; Florijanski trg 18
Bjelovar; Preradovićeva bb
Zagreb; Ivana Lučića 2
Split; Gundulićeva 40a
Dubrovnik; Vukovarska 26
Našice; B. Radića 2
Rijeka; Jadranski trg 3a
Pula; Giardini 6
Poreč; Pietra Kandlera 11
Nova Gradiška; Trg kralja Tomislava 13
Zadar; Široka ulica 1
Metković; Matice Hrvatske 22.

Molimo da se u ostalim gradovima građani samostalno organiziraju.

Erste banka prva je ponudila kredite s valutnom klauzulom u CHF, pa zato akciju započinjemo upravo s ovom bankom.

Cilj ovih akcija je kontinuirano podsjećanje izvršne vlasti, HNB-a i banaka da nećemo odustati od naših zahtjeva. Nakon svih osam banaka, deveti vikend biti će organizirano paljenje svijeća ispred Hrvatske narodne banke, na dan 28. ožujka 2015. godine. To je ujedno i zadnji rok na kojeg smo pristali za donošenje konkretnih dugoročnih mjera. Ako do tada ne budu donesene odluke o dugoročnim mjerama, Udruga Franak će razmatrati organizaciju prosvjeda u svrhu ostvarenja svojiih prava na dostojanstveni ljudski život.

Udruga Franak

Pretplati se na ovaj RSS feed

Sign In