Udruga Franak je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i razvoj.

Obavijest članovima iz okolice Metkovića i Šibenika

Dragi članovi Udruge Franak,

obavještavamo vas da će se konzultacije održati u Metkoviću i Šibeniku, na idućim lokacijama i u terminima:

  • Metković: 27.11.2014. (četvrtak), Gradsko kulturno središte, Stjepana Radića 1, 17:00 - 19:00 sati.
  • Šibenik, 27.11.2014. (četvrtak), Hotel Jadran, Obala dr.Franje Tuđmana 52, 18:00 - 20:00 sati. 

Novi predlošci za optužne prijedloge protiv banaka i odgovornih osoba

Drage članice i članovi Udruge Franak,
novi ispravljeni optužni prijedlozi spremni su za dostavljanje prekršajnim sudovima.

Pročitajte uputu i postupite u skladu sa savjetima iz nje. 25. studenoga 2014. stavili smo novu uputu, jer u prijašnjoj uputi link s popisom sudova nije sadržavao sve sudove i sve stalne službe sudova u drugim gradovima.

Napomena za sve vas koji ste slali prije optužne prijedloge - dolje priloženi dopis  namijenjen je samo onima koji su već slali optužne prijedloge na temelju naših prijašnjih formalno nepravilnih predložaka za optužne prijedloge. 

Priloženi dopis nije namijenjen dužnicima koji šalju optužni prijedlog prvi put.

 
Sretno!

Nove presude u Srbiji

Saznajemo iz srbijanskog Udruženja bankarskih klijenata „Efektiva“ da su u dva sudska postupka na sudovima u Beogradu donesene prvostupanjske presude kojima se dva ugovora o kreditu proglašavaju ništetnima.

Radi se o kreditima u kojima su banke jednostrano povećavale kamatu tijekom otplate. Dužnici su zbog toga sudski zahtijevali poništenje ugovora. Budući da su banke prije toga pokrenule postupke prinudne naplate odnosno prodaje nekretnina pod hipotekom, u jednom od sporova dobivena je privremena mjera kojom se zabranjuje prodaja nekretnine do okončanja spora.

Obrazloženje sudova za presude jest da je banka jednostranim povećavanjem kamate dužnika dovela u nepovoljan i neravnopravan položaj, kao i u poziciju nejednakosti uzajamnih davanja ugovornih strana, što je suprotno osnovnim načelima Zakona o obveznim odnosima.

Sporovi su vođeni pred različitim sudovima. Jedan spor je vođen pred Trećim osnovnim sudom, a drugi na Višem sudu u Beogradu, što ukazuje na jednakost sudske prakse na različitim sudovima. Obrazloženje oba Suda za takvu odluku jest da je ugovorena promjenjiva kamata neodrediva ugovorna obveza. Kamata jest bitan element ugovora. Ugovaranjem jednostrane promjene kamate u skladu s promjenama poslovne politike banke i promjenama nepoznatih tržišnih uvjeta, banka je sebi dala za pravo da kamatu povećava po svojoj volji i time zaobiđe pravu svrhu zaključenja ugovora. 

Ako te dvije presude postanu pravomoćne, to će značiti da svaka strana mora vratiti drugoj strani novac koji je od nje primila. Budući da su uplate bile dinarske, dužnici će bankama morati vratiti dinarsku sumu kredita koju su dobili na početku otplate, a banke će dužnicima morati vratiti sve njihove dinarske uplate bankama do trenutka poništenja ugovora. Razlika koju će dužnici morati nadomjestiti bankama u tome slučaju daleko je manja od sume koju bi oni morali vratiti po trenutno važećem planu otplate ili obračunu banke. 

Banke protiv kojih su donesene te presude su Raiffeisen Bank i Hypo Bank. Podsjećamo, to je već druga po redu presuda protiv Raiffeisen Bank, postoji u Srbiji i presuda o poništenju ugovora od prošle godine (prosinac 2013.).

Konkretno, klijenti su tužili banke jer su povećavale kamatne stope po svom nahođenju. Tako je u prvom slučaju sa 5,3% godišnje, kamata povećana na 6.3%, dok je u drugom slučaju njezin rast bio dva postotna boda. Oba kredita bila su stambena, zaključena sredinom 2008.

Najzanimljivije je u svemu to što se dogodilo sa stanovima koji su bili predmet ugovora. Sud je za te stanove ukinuo hipoteke i vlasnici ih mogu prodati i namiriti preostali dug banci. 

U Hrvatskoj postoji jedna presuda u kojoj je presuđeno da je ugovor s valutnom klauzulom CHF ništetan, a to znači da u slučaju pravomoćnosti banka vraća sve kune koje je dobila od dužnika, dok dužnik vraća sve kune koje je dobio od banke. Takvo rješenje povoljno je za sve one koji mogu odmah uplatiti razliku dobivenog i vraćenog banci. Oni kojima bi to bilo novo opterećenje, ne bi trebali u tužbenom zahtjevu nipošto tražiti dosuđivanje ništetnosti ugovora.

U Srbiji je dosad podignuto 720 privatnih tužbi protiv banaka zbog njihova nezakonita poslovanja, a u pravilu sve tužbe dosad presuđene su u korist dužnika.

Možemo li se nadati da su u Hrvatskoj moguće sudske odluke o poništenju ugovora, budući da su zakoni u vezi s odredivošću kamate jednaki u Srbiji i u Hrvatskoj?

Udruga Franak

Priopćenje Udruge Franak povodom inicijative za izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju upućene Vladi RH, Ministarstvu financija, svim saborskim zastupnicima te saborskim odborima za financije i za zakonodavstvo

Udruga Franak uputila je novu inicijativu za izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju Vladi RH, Ministarstvu financija, saborskim zastupnicima i saborskim odborima za financije i zakonodavstvo. Predlaže se hitno propisivanje metodologije za definiranje fiksnog dijela kamate i promjenjivog parametra u onim ugovorima u kojima to nije ugovoreno.

Priopćenje možete preuzeti ispod teksta.

Priopćenje Udruge Franak 9.10.2014.

Nakon održane press konferencije Udruge Franak, u nastavku možete pročitati priopćenje. Ispod teksta isto možete preuzeti u .pdf i .doc formatu, zajedno s dopisom Ministarstva Financija.

***************

Zagreb, 9. listopada 2014. Udruga Franak održala je konferenciju za medije na kojoj je objavljeno upozorenje Ministarstva financija bankama te su objavljene nove aktivnosti Udruge Franak protiv nezakonita poslovanja banaka.

Ministarstvo financija zabranilo je bankama

da se pozivaju na sporno tumačenje od 14. siječnja 2014.

Ministarstvo financija uputilo je bankama 29. rujna 2014. upozoravajuće pismo kojim to ministarstvo poziva banke da se u komunikaciji s dužnicima ne smiju pozivati na tumačenje objavljeno na web stranicama Ministarstva financija 14. siječnja 2014., citiramo dijelove pisma „Takav vid tumačenja  je oblik stručne pomoći, neobvezujuće pravne snage“ te „banke su u svome poslovanju dužne pozivati se isključivo na zakonske odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju i drugih relevantnih zakona i propisa te poštivati temeljna načela pravnog poretka i pravomoćne sudske presude." Udruga Franak već mjesecima upozorava na protupravnost toga tumačenja. Konačno je i Ministarstvo financija uvidjelo da je to tumačenje suprotno Zakonu o potrošačkom kreditiranju te je suprotno izrijeci iz pravomoćne presude kojom se promjenjiva kamata u sedam tuženih banaka proglašava nepoštenom i ništetnom ugovornom odredbom. Podsjećamo da su se neke banke kod odbijanja prijedloga dužnika za vansudski dogovor o ugovaranju fiksne marže, pozivale baš na spomenuto protupravno tumačenje Ministarstva financija. Slanjem upozoravajućeg pisma bankama, svi takvi odgovori sada su i u Ministarstvu financija proglašeni protupravnim.

 

Banke ne pristaju vratiti dužnicima preplaćene kamate

Nakon vala zahtjeva dužnika za vraćanje preplaćenih kamata upućenih bankama na temelju pripremljenih predložaka Udruge Franak, banke su sve redom odbijale dužnike opravdavajući se između ostaloga i spomenutim protupravnim tumačenjem. Sve banke osuđene pravomoćnom presudom tražile su reviziju na Vrhovnome sudu, kao što je reviziju zatražio i „Savez udruga Potrošač“ zahtijevajući priznavanje kompletne prvostupanjske presude sudca Radovana Dobronića.

 

Novi predlošci za prigovore bankama

Udruga Franak pripremila je sada nove predloške za prigovore bankama zbog njihova odbijanja vraćanja preplaćenih iznosa kamata dužnicima. Ti predlošci preporučuju se onim dužnicima koji još uvijek nisu odlučili hoće li podići privatnu tužbu, ali i onima koji žele još jednom pokušati mirnim vansudskim putem dogovoriti s bankama vraćanje preplaćenih kamata. Te prigovore bankama mogu slati samo oni dužnici koji su prethodno već slali svoje zahtjeve za vraćanje preplaćenih kamata.

Link za predloške:

Predlošci

Optužni prijedlozi protiv banaka

Udruga Franak pripremila je i optužne prijedloge protiv svih banaka koje su ugovarale promjenjivu kamatu na nezakonit način, a kasnije nisu na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) ugovorile s dužnicima promjenjivi parametar i fiksni dio kamate. Naime, na temelju članka 26. stavka 1. podstavka 28. ZPK-a predviđene su prekršajne kazne od 80,000 do 200,000 kn za sve banke koje su propustile ugovoriti s dužnicima parametar i fiksni dio kamate u svim kreditima u kojima to nije ugovoreno na početku ugovornog odnosa, dok je za predsjednike Uprava u takvom slučaju predviđena prekršajna kazna od 10,000 do 50,000 kn. Te kazne predviđene su za svaki pojedinačni prekršaj, ako dužnik-oštećenik prijavi banku. Očigledno je da se bankama daleko više isplati ugovoriti parametar i fiksni dio kamate, nego plaćati uistinu visoke kazne. Radi se o velikom i bitnom društvenom problemu, jer banke su propustile ugovoriti potrebne podatke sa cca. 100,000 dužnika u svim kreditma ugovorenima prije 2010. godine, bez obzira na valutu u kojoj je kredit ugovoren. Važno je reći da se optužni prijedlog Prekršajnom sudu ne naplaćuje.

Link za predloške:

Predlošci 2

 8 milijardi kn potencijalne kazne za banke

Udruga Franak procjenjuje da bankama prijeti ukupno najmanje 8 milijardi kuna prekršajnih kazni te predsjednicima Uprava banaka prijeti ukupno najmanje 1 milijarda kn prekršajnih kazni, ako u međuvremenu banke ne ugovore parametar i fiksni dio kamate s dužnicima.

 

Nezakonito ugovorenu kamatu moguće je ozakoniti

samo na temelju početnih uvjeta ugovaranja kredita

 Ponovo moramo napomenuti da fiksni dio kamate nije moguće odrediti drugačije nego kao razliku početne kamate i početne vrijednosti promjenjivog parametra, jer sve kamate nakon toga bile su nezakonito jednostrano mijenjane od strane banaka, a u 7 kolektivno tuženih banaka to je i sudski proglašeno nezakonitim odnosno nepoštenim poslovanjem banaka.  

 

Predlošci za ponovno slanje zahtjeva banci za povrat preplaćenih kamata - upozorenje prije tužbe

Drage članice i članovi Udruge Franak.
pripremili smo za vas nove predloške za slanje bankama. Predlošci vrijede samo za one članove koji su već slali zahtjev banci da vrati preplaćene kamate. Ako to niste učinili, onda ovdje objavljeni predlošci za vas ne vrijede i nemojte ih ispunjavati i slati. Predlošci su pripremljeni kao posljednje upozorenje banci prije podizanja privatne tužbe. Za vas koji ste već pokrenuli svoje tužbene procese, ti predlošci također nemaju nikakva značaja.
 
Potrebno je pročitati priloženu uputu,ispuniti predložak koji se odnosi na vlastiti kredit i poslati ga banci. Ako banka ponovo odbije ponudu, preostaje podići privatnu tužbu, ali ponovo napominjemo - NA VLASTITU ODGOVORNOST - ili čekati reviziju Vrhovnoga suda pa postupiti u skladu s odlukom Vrhovnoga suda.
 
Sretno!

Obavijest članovima iz Splita i okolice

Dragi naši članovi,

Obavještavamo Vas da će aktivni članovi Udruge Franak u utorak 23.09.2014. održati tribinu u hotelu Dujam, Velebitska 27, Split s početkom u 18,00h. Cilj nam je da svi zainteresirani dužnici dobiju pravovaljanje informacije i odgovore na svoje upite. 

Veselimo se zajedničkom druženju i hvala Vam na ukazanom povjerenju.

Vaša Udruga Franak

Priopćenje Udruge Franak 16.9.2014. vezano uz Splitsku banku

Zagreb, 16. rujna 2014.  Udruga Franak utvrdila je da Societe Generale – Splitska banka d.d. izračunava promjenjive anuitete drugačije nego ostale banke u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ukupni iznos naplaćenih kamata na godišnjoj razinikod usporedbe potpuno jednakih kredita, s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate kredita, za 1,38% veći nego u svim ostalim bankama (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%).

Zatraženo je očitovanje Societe Generale - Splitske banke, koje niti nakon naše požurnice nije stiglo. Nakon toga upućen je zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) da utvrdi zakonitost takvoga postupanja Splitske banke koje je u suprotnosti s „Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima“. Ta odluka ima snagu podzakonskog akta, pa se prema tome mora u potpunosti primjenjivati u bankarskom poslovanju.

Iz HNB-a je odgovoreno tek nakon požurnice da je takvo poslovanje Splitske banke zakonito i utemeljeno na propisima HNB-a u vezi s načinom izračunavanja efektivne kamatne stope, što je u konkretnome slučaju potpuno nebitno, jer se naš nalaz odnosi na izračunavanje anuiteta na temelju redovne kamatne stope. Iz HNB-a pritom je samo objašnjena tzv. francuska metoda izračuna efektivne kamatne stope. 
Notorna je činjenica da Splitska banka u otplatnim planovima koristi kalendarski broj dana za izračun kamata u svakom anuitetu, a na temelju prosjeka dnevne kamate za 360 dana, zbog čega naplaćuje veći ukupni godišnji iznos nominalne kamate nego sve ostale banke za kredite s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate.

Udruga Franak smatra da je prikazivanje kamate na dnevnoj bazi dijeljenjem godišnje kamate na 360 dijelova, pa kasnije zaračunavanje tako izražene kamate za 365 odnosno 366 dana (čime se ostvaruje za 1,38% odnosno 1,67% veći prihod na kamati nego za jednaku nominalnu kamatu i razdoblja otplate u svim drugim bankama u Republici Hrvatskoj), perfidni način kako Splitska banka na nepošten način zarađuje ekstra profit i time dodatno direktno osiromašuje građane Republike Hrvatske, a posredno i samu Republiku Hrvatsku makar se to zvalo - „francuska metoda“. Udruga Franak takvu metodu može nazvati samo metodom naplate uvećane kamate bez prethodnoga upozorenja.

Upozoravamo sve sadašnje i buduće korisnike kredita da Societe Generale – Splitska banka d.d. u kreditima s potpuno jednakim kamatama i razdobljima otplate na godišnjem nivou izračunava i zaračunava za 1,38% veće iznose kamata nego sve ostale banke (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%) bez obzira na valutnu klauzulu. Udruga Franak nije uvjerena da je takav način izračuna anuiteta zakonit, između ostalog i zbog toga što se HNB nije jasno očitovao na postavljena pitanja.

Budući da Udruga Franak nije bila zadovoljna dobivenim indirektnim odgovorom, HNB-u su poslana dodatna pitanja koja glase:

1. Je li dopušteno da Splitska banka izračunava anuitete propisane formulom koju je sam HNB objavio, tako da umjesto da kamatu jednostavno podijeli s 12 (mjeseci), kamatu na prosječnoj mjesečnoj bazi prikazuje kao da godina ima 360 dana, dok se mjesečni prosjek dana za naplatu bazira na godini koja ima 365 dana odnosno 366 dana u slučaju prijestupne godine, uslijed čega se godišnje plaća kamata za ukupno 365 odnosno 366 dana na bazi prosjeka kamate izračunatog kao da godina ima 360 dana? 
2. Znači li to da je primjena famozne francuske metode dopuštena za izračun anuiteta, iako na temelju nje u Republici Hrvatskoj jedino Splitska banka izračunava anuitete?
Na ta pitanja iz HNB-a do danas nije stigao odgovor, a kompletna prepiska sa Splitskom bankom i HNB-om traje već tri mjeseca.

Postavlja se pitanje štiti li možda HNB nepropisan i nepošten način izračuna anuiteta Splitske banke odnosno štiti li HNB profit banaka ili štiti pravnu državu?

Pretplati se na ovaj RSS feed

Sign In