Rata stambenog kredita u švicarskim francima u četiri godine porasla 40 posto

Razmišljali smo o konverziji kredita u eure, ali bi nam tada glavnica bila veća negoli je bila u početku kredita, kažu Anja i Ivan kojima je rata s 3.800 skočila na čak 5.300 kuna

ZAGREB Prije četiri godine, u svibnju 2007., Ivan i Anja (podaci poznati redakciji op.a.), mladi bračni par, kupili su, u Zagrebu, svoj prvi, i jedini stan, od pedesetak četvornih metara, dignuvši kredit u ‘švicarcima’. S njihovim prosječnim primanjima, tadašnja mjesečna rata od 3.800 kuna bila im je, kažu, velika, no ipak podnošljiva. Kredit u švicarskim francima podigli su uz vrlo povoljnu kamatu od 4,4 posto, daleko povoljniju od one koja se tada plaćala za kredit u eurima, no četiri godine nakon, njihova je rata, zbog porasta kamate od jednog postotnog poena i sve nepovoljnijih tečajnih razlika, porasla za gotovo 40 posto, na 5.300 kuna! Ta je rata, ogorčeni su, sada nepodnošljiva! U međuvremenu su, dakako, stigla i djeca, trebalo je kupiti, opet na kredit, veći auto, zaredali su se troškovi vrtića, i ostalih potreba koje se tiču djece, dok su značajno porasle i cijene hrane. Plaće su im, dakako, ostale gotovo nepromijenjene.
Nepovoljna konverzija

“Razmišljali smo o ‘prebacivanju’ kredita u eure, ali bi nam u tom slučaju glavnica bila veća negoli je bila u početku kredita. Nije, međutim, stvar samo u tečaju, na kojeg utječu globalne prilike – ono što nas najviše smeta, jest činjenica što imamo kredite s valutnom klauzulom, i što banke stalno bilježe ekstraprofit. Banke se same, dakako, neće odreći dijela svoje dobiti, a država, koja je njihov najveći dužnik, na to ih neće prisiljavati”, ogorčeni su Ivan i Anja.

Kako dodaju, zanimljivo je kako je država prisilila dobrostojeće mobilne operatere na plaćanje dodatnog poreza od šest posto, no bankama neće učiniti isto, jer je o njima ovisna. Treba, zaključuju, namiriti veliku državnu potrošnju, dok skupim kreditima dužnici banaka vladajućima plaćaju i glasove na izborima.
Nenaplativi krediti

Prema riječima Vjeke Peretića , kreditnog posrednika, švicarski je franak samo u zadnjih godinu dana, u odnosu na kunu, porastao za 19 posto. To je, kaže, bez obzira na blago spuštanje kamata kod nekih banaka, i dalje vrlo velik udarac za građane.

“Gotovo 50 posto svih stambenih kredita vezano je uz CHF, što je jedan od razloga povećanog broja loših i nenaplativih kredita u bankama. Današnjih šest kuna za švicarski franak je, u odnosu na isto razdoblje prije dvije godine, povećanje za 24 posto. To znači da je nekome mjesečni anuitet za stambeni kredit od 80.000 eura, na 30 godina, skočio sa 3.550 na 4.400 kuna!”, napominje Peretić. Na upit isplati li se sada kredit u ‘švicarcima’ konvertirati u onaj u eurima, odgovara kako bi klijenti koji su digli kredite netom prije trenda podizanja vrijednosti franka, ovisno o roku i iznosu kredita, sad mogli imati i veću glavnicu za otplatu, nego što je bio iznos kredita.

“Zato treba dobro razmisliti. Svaki klijent u svojem otplatnom planu može vidjeti koliko je još dužan, na to zaračunati naknadu za konverziju, troškove obrade kredita ili naknadu za prijevremeno zatvaranje, ako je kredit realiziran prije 1. siječnja 2010. godine. Nekog će banke osloboditi pojedinih troškova, koji bi u ovom slučaju mogli biti presudni”, napominje Peretić. Kako se stambeni krediti ugovaraju na dugi rok, trenutni nepovoljni omjer visine kamate i vrijednosti švicarskog franka ne znači, dodaje, da će krediti u ‘švicarcima’ i dugoročno biti skuplji. Na temelju dvije, tri nepovoljne godine ne može se, naime, procijeniti hoće li na kraju otplate građani s tim kreditima biti na gubitku.

“To je slaba utjeha građanima pogođenim recesijom, kojima razlika od 1.000 ili 2.000 kuna može značiti i da će na silu stan morati – prodati”, zaključuje kreditni posrednik

Izvor:Novi List,Bojana Mrvoš Pavić

PODIJELI: Facebook Twitter Pinterest Google Plus StumbleUpon Reddit Email