• PRAVOMOĆNA NIŠTETNOST CHF VALUTE U RUMUNJSKOJ

• BANKA PIREAUS MORA DUŽNIKU OBRAČUNATI KREDIT RETROAKTIVNO PO POČETNOM TEČAJU

Zagreb, 13. veljače 2018. U Rumunjskoj je donesena prva pravomoćna presuda, nakon što je Sud EU upravo za jedan rumunjski slučaj donio presudu C-186/16, da je ugovorena valuta CHF u jednome kreditu nepoštena i ništetna. Nakon javne rasprave održane 14. prosinca 2017. rumunjski Žalbeni sud Cluj donio je pravomoćnu presudu kojom je utvrdio da je banka Pireaus ugovorila s dužnikom nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valuti kredita u švicarskom franku. Rumunjski Žalbeni sud Cluj utvrdio je sljedeće:

• banka je morala kod ugovaranja kredita biti poštena, razborita i umjerena
• potrošač laik i banka kao profesionalni financijer nisu jednaki u postupku ugovaranja kredita
• ne postoji racionalno objašnjenje kako bi bilo pravilno da davanja potrošača narastu dvotruko, dok istodobno njegova ekonomska snaga ostane ista kao i na početku ugovornog odnosa
• kupovna moć potrošača vezana je na domaću valutu te banka nije prije ugovaranja informirala potrošača o vrlo izglednim promjenama tečaja na njegovu štetu
• banka nije izvršila svoju obvezu da upozori, informira i savjetuje potrošača o svim rizicima koje preuzima na sebe ugovaranjem CHF valute u kreditu.

Na temelju svega izrečenoga, Sud je proglasio ugovornu odredbu kojom se kredit otplaćuje u CHF valuti nepoštenom i ništetnom te je naložio banci da mora reobračunati kredit od početka po početnome tečaju CHF u odnosu na rumunjski lei.

Postoji određena razlika u odnosu na većinu drugih zemalja u kojima su banke ugovarale CHF kredite, jer je banka isplatila uistinu kredit u CHF valuti, pa je klijent morao konstantno mijenjati iznose leia za iznose CHF-a da bi najprije platio usluge zbog kojih je kredit digao, a kasnije da bi otplaćivao rate koje je ugovorio. No, unatoč tome, bitne razlike uopće nema, jer ekonomski gledano ista je stvar razmjenjivati CHF valutu za domaću valutu, ili otplaćivati rate po važećem srednjem tečaju za CHF. Zbog toga je presuda Suda EU C-186/16 jednako primjenjiva na rumunjske ugovore o kreditu kao i na kredite u Grčkoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj,  Španjolskoj i Hrvatskoj. Naglašavamo da su u svim tim nabrojanim zemljama, osim u RH, već donesene pravomoćne presude da je valutna klauzula CHF nepoštena i zbog toga ništetna u ugovorima o kreditu te da banke moraju vratiti potrošačima sve preplaćene iznose koji se temelje na razlici povećanoga i početnoga tečaja CHF. U Hrvatskoj se radi o istoj pravnoj stvari, pa je stoga presuda Suda EU C-186/16 primjenjiva i obvezujuća i za hrvatske nacionalne sudove, što je već i potvrđeno u reviziji Vrhovnoga suda u kolektivnom procesu u slučaju franak, kada je Vrhovni sud citirao odgovore na prethodna pitanja iz presude C-186/16 te naložio Visokome trgovačkom sudu da mora postupiti u skladu s tom presudom.

Nakon svega, Udruga Franak s pravom očekuje da će Visoki trgovački sud potvrditi presudu suca Radovana Dobronića, jer su baš sve presude u zemljama EU-a takve da se utvrđuje nepoštenost i ništetnost ugovorene valutne klauzule CHF. Time će se širom otvoriti vrata za obeštećenja svih 120 000 potrošača koji su ugovarali valutnu klauzulu CHF u Hrvatskoj.

Moramo napomenuti još jednom, da su hrvatske banke u stranome vlasništvu, za razliku od svih ostalih banaka u EU, osim valutne klauzule CHF ugovarale i nepoštenu ugovornu odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi gdje postoji već vrlo velika privatna građanska sudska praksa te nepoštenu ugovornu odredbu o izlaznoj naknadi, što je već nekoliko puta pravomoćno potvrđeno na sudovima u RH, pa se onda uistinu otvara opravdano pitanje ništetnosti kompletnih ugovora s valutnom klauzulom CHF.

Jer, ako znamo da su banke prije 2013. godine u pravilu ugovarale nepoštene kamate, da su ugovarale nedopuštene izlazne naknade, da su ugovarale neodredive opće uvjete koji se mijenjaju voljom banke, i ako konačno VTS potvrdi da su ugovarale i nepoštenu valutnu klauzulu CHF, pitamo se što je uopće u takvim ugovorima ugovoreno na zakonit način…

Udruga Franak

PODIJELI: