– Vjerujemo li bankama i hnb-u?  i zašto im (ne)vjerujemo?
– Vrijeme promjena – korisnici financijskih usluga sve su svjesniji svojih prava?
– Porazna statistika u provođenju konverzije od strane banaka!
– Prelazak u druge banke zbog povoljnijih uvjeta kreditiranja!

Anketa_detaljni_rezultati_21012016        anketa_graf_21012016

Udruga Franak provela je u siječnju ove godine opsežnu anketu kojoj je cilj bio ocijeniti osam tuženih banaka u provođenju konverzije CHF kredita te dobiti povratne informacije o trenutnom stanju i broju konačno provedenih konverzija kredita. Također smo za cilj imali i dobiti povratne informacije o povjerenju klijenata u banke i HNB kao regulatora bankarskog tržišta.

Ukupno je anketirano 11.186 članova Udruge Franak, što smatramo da je izvrstan odaziv na našu anketu. Takav reprezentativan broj daje nam pravo da možemo izvoditi vrlo važne i točne zaključke o bankarsko-financijskom sustavu. Nadamo se da će rezultati ove ankete, osim korisnicima financijskih usluga, pomoći bankama i budućoj izvršnoj vlasti da bolje čuju glas potrošača, a koji čine vrlo važan kotač potrošačkog društva. Zaštita potrošača te povjerenje potrošača jedni su od najvažnijih segmenata današnjeg društva za čvrst i siguran rast bruto društvenog proizvoda. Toga moraju biti svjesni svi pa i same banke.

Anketa nam je nametnula slijedeće najvažnije zaključke:

Odugovlačenje u provođenju konverzije od strane banaka. Najvažnija informacija je da u najvećem postotku konverzija još uvijek nije do kraja provedena, a već polako ulazimo u veljaču 2016. godine. Sporost banaka i razne naknadno otkrivene nepravilnosti ključni su razlozi ovako dugog perioda čekanja na potpisivanje aneksa.

Izgubljeno povjerenje korisnika financijskih usluga. Banke su odlukom o takvom načinu poslovanja značajno oslabile povjerenje svojih klijenata i prouzročile ogroman pad svog kredibiliteta. Ništa bolje u anketi nije prošla niti HNB. Povjerenje korisnika financijskih usluga u potpunosti je stran pojam. Posljedice toga su izuzetno niska potražnja za novim kreditima, te vrlo visoki reputacijski rizici za sve banke, što u konačnici podiže visinu kamatne stope za postojeće redovne klijente. Naravno, posljedice se odražavaju i na promet nekretnina u državi, na punjenje državne blagajne, ali i na usporen rast potrošnje. Kroz proces konverzije, Udruga Franak je uložila velike napore kako bi educirala korisnike kredita te otkrila nepravilnosti koje su dovele do današnje situacije, a to je da su korisnici kredita konačno u povoljnom položaju za pregovore oko uvjeta refinanciranja ili nastavka otplate konvertiranog kredita. Na bankama je kako će iskoristiti ovu situaciju i hoće li poduzeti potrebne korake kako bi vratile povjerenje starih i potencijalnih korisnika kredita.

Nepravilnosti i nezakonitosti u provođenju konverzije. Ono što je također važno istaknuti jest to da je čak svaki treći korisnik kredita u CHF podnio jedan ili više prigovora banci i HNB-u što također govori o velikoj količini uočenih nepravilnosti u prijedlozima izračuna.
Izdvojena statistika:

– Najveći broj ispitanika su klijenti Hypo banke (26,38%), Zagrebačke banke (22,30%), Privredne banke Zagreb (16,06%) i Erste banke (12,64%). Najmanji broj ispitanika su klijenti OTP banke (2,36%). Daleko najveći broj kredita su stambeni krediti (83,43%).

– U najvećem postotku radi se o stambenim kreditima koji još imaju od 10 do 20 godina do isteka roka otplate. Većina korisnika je zaprimila izračune u zakonskom roku (91,10%), ali su potpisali prihvat samo zbog činjenice da ne žele ostati korisnici CHF kredita (76,40%). Prihvat o konverziji su potpisali i korisnici kredita čiji je ugovor raskinut od strane banke. Najviše takvih ugovora je raskinuto u PBZ (36,0%).

– Svaki treći ispitanik predao je prigovor banci, Ministarstvu financija i HNB-u. Najčešći razlog prigovora je previsoka kamatna stopa (66,0%). Najveći broj ispitanika je predao do 3 prigovora (65,0%). Najčešće banka nije uvažila niti jedan od prigovora (65,0%) a samo malom broju ispitanika su uvaženi svi prigovori (6,0%) što je poražavajuća brojka jer su uz prigovore prilagani i dokazi.

– Najviše prigovora su poslali dužnici SBER banke (54,25% od ukupnih SBEROVACA) kao i RBA (45,15% od ukupnih RBA korisnika), a najmanje PBZ (13,56%) i ZABE (18,95%). Ovi podaci u potpunosti potvrđuju ranije navode Udruge Franak o ponašanju pojedinih banaka u procesu konverzije.

– U zadnjem prijedlogu izračuna u najvećem postotku su ponuđene iznimno visoke kamatne stope 5-6% (44,4%) te čak 6-7% (33,7%). Ovakve kamatne stope su sramotne, pogotovo jer znamo kakvo je stanje Euribora na tržištu i kada znamo da je Hrvatska punopravna članica EU. Ovo dokazuje da „domaće“ banke imaju bezobrazno visoke marže i ekstra zarade na kamatnim stopama.

– Gotovo svi ispitanici smatraju da je HNB skrivao podatke o povijesnom kretanju kamatnih stopa (97,8%) i samim time je HNB kao institucija značajno izgubio povjerenje stanovnika Hrvatske (98,5%). Većina ispitanika je također izgubila povjerenje i u svoju banku (83,3%).

– Najviše ispitanika, njih 3.821, izgubilo je povjerenje u HYPO (37,4%). Reputacijski rizici banaka su na visokom i alarmantnom nivou. Povjerenje u bankarske institucije je na povijesno najnižoj razini, što negativno utječe na cijeli bankarski sustav te na cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske.

– Velik broj ispitanika razmišlja o promjeni banke (70,4%), a najviše zbog loših uvjeta koje nudi za ostanak u konvertiranom kreditu upravo zbog ponuđenih visokih kamatnih stopa.

– Više od polovice ispitanika (54,7%) smatra da HPB trenutno ima najpovoljnije uvjete, a uz bolje uvjete sigurno je dodatan plus što HPB nikad nije imala u ponudi kredite u CHF.

– Gotovo svi ispitanici razmišljaju o refinanciranju kredita novim kunskim kreditom s fiksnom kamatnom stopom (90%) što je veliki indikator u kojem smjeru kreditno tržište ide te pokazuje buđenje svijesti potrošača o kamatnom i valutnom riziku.

– Većina ispitanika smatra prihvatljivom fiksnu kamatnu stopu za kunski kredit 3,5 – 4,5% (29,6%). Za iste parametre u EURO kreditu očekuju 2,5 – 3% (15%).

– Korisnici kredita su najviše korisnih informacija dobili od volontera Udruge Franak bilo preko društvenih mreža, bilo izravnim kontaktom (81%) dok su od strane bankarskih djelatnika dobili zanemarivu količinu korisnih informacija (3,6%).

– Veliki broj ispitanika (98,7 posto) smatra da konverzijom borba nije gotova već da se trebaju riješiti i ostale nepravde koje su banke svjesno i nekažnjeno napravile.

– Od kad je zakon stupio na snagu, svega je 32,6% korisnika kredita potpisalo konverziju dok 67,4% još uvijek ne zna kad isto može očekivati. Ovo je vrlo porazna statistika koja dokazuje da je Udruga Franak ispravno tvrdila da banke odugovlače s provođenjem konverzije, pogotovo Splitska banka, RBA, Sberbank i Hypo banka, koje su realizirale konverziju do 10% od svih svojih chf klijenata. Najviše potpisanih aneksa ugovora je od strane korisnika Privredne banke Zagreb (čak 87%).

PODIJELI: